Biljno meso može pomoći u zacjeljivanju našeg planeta
Kako biljno meso može pomoći u zacjeljivanju našeg planeta uz mogućnost prehrane više ljudi
Uzgoj životinja za meso, jaja i mliječne proizvode nije nimalo jeftin. Uz to opterećuje naše poljoprivredne zajednice, našu vodu, našu klimu i naše ekosustave.
Unatoč stalnim pozivima klimatskih znanstvenika, ekologa globalna potražnja za mesom se povećava. Da bismo izbjegli daljnje pojačanje proizvodnje stočne hrane i širenje stočarstva meso moramo proizvoditi na drugačiji način.
Meso, jaja i mliječni proizvodi biljnog podrijetla nude priliku za obnovu tla i razumno korištenje naših ograničenih prirodnih resursa. Proizvodnjom hrane izravno iz biljaka, možemo pomiriti rastuću potražnju i smanjiti količinu zemlje koja se koristi za proizvodnju hrane.
Kako se proizvodnja i tržište okreću prema proizvodnji biljnog mesa, ekološki otisak naše opskrbe hranom mogao bi se znatno smanjiti. Takav trend mogao bi biti izvrsna prilika za stabilizaciju ruralnih zajednica. Ako to ispravno shvatimo, imamo priliku za zdraviju hranu, zdravije tlo i zdravije ruralno gospodarstvo. "
Podržavanje čak i razmjerno "visoko učinkovite" proizvodnje mesa zahtijeva ogromnu količinu pašnjaka i hrane za životinje. Prema Svjetskom institutu za resurse (World Resources Institute), za jednu kaloriju pilećeg mesa i dalje treba devet kalorija biljne hrane da bi se proizvelo.
Zbog toga se 77% poljoprivrednog zemljišta na zemlji koristi za uzgoj životinja, iako ono osigurava samo 18% naše hrane s poljoprivrednog zemljišta.
Gubitak prirodnih ekosustava za stočarstvo je ogroman. Yaleov Globalni atlas šuma pripisuje 80% trenutnog krčenja šuma u Amazoniji radi ispaše stoke ili uzgoja usjeva za prehranu životinja uzgajanih za meso. Ako bismo mogli napraviti istu hranu sa 47 do 99 % manje zemlje, zašto ne bismo?
Na obradivim površinama koje moramo koristiti za proizvodnju hrane, od ključne su važnosti poljoprivredne radnje koje povećavaju plodnost tla, zadržavanje vode i sekvestraciju ugljika.
Mahunarke predstavljaju savršeno sjecište optimizacije za biljne proizvode i zdravlje tla. Grašak, grah i ostale mahunarke sadrže vrlo visok udio proteina, što ih čini savršenim kandidatima za razvoj novog mesa, jaja ili mliječnih proizvoda. Mahunarke su također biljke za fiksiranje dušika (što znači da dušik iz zraka pretvaraju u spojeve koji pomažu stvoriti bogata, zdrava tla) i obično same zahtijevaju minimalno ili nikakvo dodatno gnojivo.
Herbicidi, pesticidi i fungicidi pomogli su intenzivirati poljoprivrednu proizvodnju. Međutim, sve to na kraju iscrpljuje svojstvenu biološku, kemijsku i strukturnu plodnost tla destabilizacijom mikrobiološkog ekosustava tla, narušavanjem hranjivog ciklusa i smanjenjem kapaciteta zadržavanja vode. Uz to, izazivaju zagađenje, truju domaće oprašivače i potenciraju monokulture.
Povećana biološka raznolikost i zdravije tlo čine polja manje osjetljivima na štetočine i gljivice. Oni čine tlo otpornijim na suše i klimatske promjene, olakšavaju sekvestraciju ugljika i u konačnici povećavaju produktivnost.
Stvaranje infrastrukture koja će poljoprivrednicima omogućiti tranziciju
Švedski dobavljač zobenog mlijeka Oatly pokrenuo je pilot program u Sjedinjenim Američkim Državama za potporu poljoprivrednicima u uzgoju zobi.
Proizvođač biljnog sira Miyoko's Creamery pokrenuo je inicijativu za pomoć proizvođačima kravljeg mlijeka koji prelaze na proizvodnju biljnog mlijeka. Organizacije poput Farm Transformers, Farm Transformation Institute i Plant – Based Protein Exchange također pomažu poljoprivrednicima u prelasku sa stočarstva u gospodarstva za proizvodnju sirovina za biljne proizvode .
Prosječni godišnji trošak po hektaru za uzgoj graška u Sjevernoj Dakoti u 2015. godini iznosio je 235,40 dolara. Prihod po hektaru bio je 312,00 američkih dolara, stvarajući dobit od 76,13 dolara po hektaru. Za uzgoj krava za mlijeko na manjim farmama (prosječno 77 krava po farmi), prosječna dobit po hektaru iznosi 62,10 američkih dolara. Ovaj primjer procjenjuje povećanje profitabilnosti od 14,03 dolara po hektaru nakon prelaska na uzgoj graška. Novo tržište biljnog mesa moglo bi stvoriti nove mogućnosti u poljoprivredi.
Potrebna nam je društvena i politička volja za pošumljavanje zemlje koju smo izgubili zbog ispaše stoke i uzgoja krmnih usjeva. Potrebna nam je infrastruktura kako bi se poljoprivrednicima omogućio ekonomski održiv prijelaz sa stočarstva na uzgoj usjeva za meso biljnog podrijetla. Potrebne su nam vlade i sveučilišta koja će podržati javno istraživanje za razvoj ovog tržišnog sektora.
Razvoj proizvodnih metoda koje uklanjaju pritisak na zemlju i poljoprivredu je apsolutno ključan. Prehrambeni sustav trebamo prebaciti na onaj koji je zdrav, održiv i pravedan, a to omogućuje proizvodnja biljnog meso, jaja i mlijeka.
Izvor: https://gfi.org/blog/soil-health-plant-based-meat/
