07.02.24. Sprječavanje obavljanja neregistrirane djelatnosti
Ministarstvo gospodarstva i održivog razvoja
n. r. g. Damir Habijan, ministar
Ulica grada Vukovara 78
10 000 Zagreb
Poštovani ministre Habijan,
tijekom rujna i listopada 2022. godine proveli smo istraživanje oglasa za prodaju pasa na web-oglasniku Njuškalo (www.njuskalo.hr). Pregledali smo i evidentirali više od 1400 oglasa za prodaju više od 5300 pasa te konzervativnom procjenom utvrdili da se u ovoj prodaji, u razdoblju od svega dva mjeseca, ostvaruje prihod od oko 2.370.000 eura.
Ovim istraživanjem obuhvaćeni su samo psi, no za prodaju se oglašavaju i ptice, mačke, glodavci itd. Praćenjem tih oglasa može se utvrditi da se radi o djelatnosti uzgoja kućnih ljubimaca te je u svakom trenutku aktivno više od 1800 oglasa za prodaju kućnih ljubimaca i više od 400 oglasa za parenje, što također donosi ekonomsku korist. Ovakva prodaja kućnih ljubimaca vrlo je propulzivna, odvija se javno i donosi određenu dobit, no bez ikakvih evidencija prihoda i naplaćenih poreza.
Ovdje je nužno napomenuti da je istraživanjem obuhvaćen samo jedan oglasnik, dok se prodaja oglašava i na drugim oglasnicima u zemlji i inozemstvu (primjerice, u Sloveniji na www.bolha.com) te na društvenim mrežama i u drugim medijima, u gotovo svim veterinarskim ordinacijama itd. Ukratko: radi se o sivoj ekonomiji, čime se nanosi ekonomska šteta cijelome društvu.
Iz evidencije oglasa zaključujemo da se većina oglašivača bavi tom djelatnošću kontinuirano (ističu da se radi o višegodišnjem iskustvu u uzgoju) i da se radi o proizvodnji – na to upućuje više oglasa istog oglašivača istodobno, kao i posjed više pasa za parenje i rasplod, nerijetko i više od 40 jedinki, a ima slučajeva kada ta brojka doseže i 100!
Ministarstvo poljoprivrede je, temeljem članka 54. stavka 4. Zakona o zaštiti životinja (NN 102/2017, 32/2019), uspostavilo Upisnik uzgoja u koji je s danom 11. 1. 2024. upisan 1141 subjekt. Ovom registracijom ujedno se potvrđuje da je uzgajivač u skladu s definiranim uvjetima i načinom uzgoja kućnih ljubimaca.
Važno je naglasiti da se registracijom pri Ministarstvu poljoprivrede ne registrira djelatnost, već samo uzgoj, a registracija djelatnosti ostaje obaveza neovisno o registraciji uzgoja. Ministarstvo poljoprivrede niti ne može registrirati djelatnost, a registracija uzgoja ima sasvim drugu svrhu i nije vezana za registraciju djelatnosti i, što je najvažnije, to nikako nije dovoljna regulacija.
Kako se ne radi o prodaji osobnih stvari, već o proizvodnji, odnosno uzgoju namijenjenom prodaji i ostvarenju prihoda i dobiti, uz registraciju uzgoja potrebno je imati i registriranu djelatnost. To je jasno propisano člankom 54. stavkom 1. Zakona o zaštiti životinja: „Uzgoji kućnih ljubimaca namijenjenih prodaji ne mogu započeti obavljati djelatnost bez rješenja o registraciji uzgoja koje donosi nadležno tijelo.”
U Odluci o Nacionalnoj klasifikaciji djelatnosti 2007. - NKD 2007. (NN 58/2007, 72/2007) stoji:
„A POLJOPRIVREDA, ŠUMARSTVO I RIBARSTVO (Agriculture, forestry and fishing)
01.4 Uzgoj stoke, peradi i ostalih životinja
01.49 Uzgoj ostalih životinja”.
Radi se o djelatnosti jer NKD se koristi i za razvrstavanje poslovnih subjekata (pravnih i fizičkih osoba) te za vođenje administrativnih i poslovnih registara. No rijetko tko od uzgajivača jest registriran za obavljanje te djelatnosti.
U članku 3. stavku 2. Zakona o zabrani i sprječavanju obavljanja neregistrirane djelatnosti (NN 61/2011, 66/2019) navodi se: „Fizička osoba u smislu ovoga Zakona je svaki pojedinac koji obavlja poslove koji spadaju u djelatnosti slobodnog zanimanja, druge samostalne djelatnosti ili djelatnost obrta.”
Kako se radi o proizvodnji (uzgoju) kućnih ljubimaca, prodaji i ostvarivanju dobiti, svakako se radi o gospodarskoj djelatnosti. Tome u prilog govori i volumen proizvodnje, kontinuirano oglašavanje prodaje, broj jedinki za uzgoj u posjedu i ostvarenje prihoda. Napominjemo da bi određeni broj uzgajivača, temeljem ostvarenih prihoda koji premašuju 10 prosječnih bruto plaća u Republici Hrvatskoj (u trećem tromjesečju 2023. prosječna bruto plaća iznosila je 1.597 eura) čak trebali biti i obveznici PDV-a!
Neplaćanjem bilo kakvih obaveza i doprinosa, poreza na dobit i PDV-a oštećen je državni proračun. Projiciranjem našeg istraživanja na godišnju razinu procjenjujemo da se radi o godišnjem prihodu od 14.000.000 eura! Treba naglasiti da i kada se radi o, primjerice, jednoj kuji i „samo” povremenom uzgoju i prodaji legla, cijena štenaca može doseći velike iznose, dakle, opet se radi o gospodarskoj djelatnosti.
Kada govorimo o zaštiti potrošača, u slučaju ovakve kupnje nisu nimalo zaštićeni jer radi se o neregistriranoj prodaji, često putem šifriranih oglasa, korištenjem neregistriranih mobitela, objavom lažnih brojeva mikročipova pasa i često predajom „robe” na usputnim benzinskim postajama. Pritom se sami oglašivači (primjer Njuškala) ograđuju na sljedeći način: „Korisnik nije trgovac te na njega nisu primjenjive EU odredbe o zaštiti potrošača.” No članak 7. stavak 1. Zakona o zabrani i sprječavanju obavljanja neregistrirane djelatnosti obavezuje i oglašivače: „U smislu ovoga Zakona sudionikom u obavljanju neregistrirane djelatnosti smatra se i fizička i pravna osoba koja naručuje, posreduje ili objavljuje oglas (nedopuštena reklama) u tisku, putem televizije, radija i drugih medija (organizacija za oglašavanje) ili reklamnih obavijesti na neki drugi način koji je dostupan javnosti.”
Obraćanjem tržišnoj inspekciji do sada je samo jedna prijava urodila plodom, dok su sve ostale prijave odbijene uz obrazloženje da pozitivnim propisima ova djelatnost nije dovoljno definirana. Mi smatramo da ipak jeste. Članak 4. stavak 1. Zakona o trgovini (NN 87/2008, 96/2008, 116/2008, 76/2009, 114/2011, 68/2013, 30/2014, 32/2019, 98/2019, 32/2020, 33/2023) propisuje: „Trgovac je, u smislu ovoga Zakona, pravna ili fizička osoba registrirana za obavljanje kupnje i prodaje robe i/ili pružanja usluga u trgovini.” A ovdje se itekako radi o trgovini.
Udruge za zaštitu životinja zabrinjava takva (ilegalna) trgovina kućnim ljubimcima s aspekta njihova zdravlja i sigurnosti, no jednako smo zabrinuti i za ekonomsku štetu koja se time nanosi društvu. Pojačana kontrola i tjeranje ove djelatnosti u legalnost osigurala bi i bolju skrb, sljedivost i veću odgovornost posjednika prema nabavljenim životinjama. Posljedična ekonomska šteta koja nastaje odbacivanjem lako dostupnih, jeftinih i neoznačenih kućnih ljubimaca su troškovi jedinica lokalne samouprave, koje ih moraju zbrinjavati, te ugrožavanje javnoga zdravlja i sigurnosti.
Stoga se obraćamo ovom Ministarstvu kako bismo skrenuli pozornost na ovu ne malu i ne beznačajnu trgovinu i prihode koji se njome ostvaruju. Ujedno želimo potaknuti Ministarstvo da, ako je potrebna dopuna i mijenjanje propisa, poduzme potrebne radnje da se propisi dopune i pojasne te da se potakne rad inspekcija u sprečavanju obavljanja neregistrirane djelatnosti.
S obzirom na ozbiljnost i opširnost teme molimo, osim pisanog odgovora na ovaj dopis, i termin sastanka na kojemu bismo prezentirali naše istraživanje, podijelili s Vama svu povezanu problematiku s terena i raspravili o mogućim rješenjima.
Unaprijed zahvaljujemo na odgovoru i veselimo se sastanku.
S poštovanjem,
Luka Oman
predsjednik Udruge
U Zagrebu 7. veljače 2024.
