Pregled zabrana i zakonskih propisa o uzgoju životinja radi krzna u europskim državama
EU ostavlja članicama mogućnost zabrana na razini država te se zakoni razlikuju od slučaja do slučaja.
Neke države uvele su potpune zabrane uzgoja životinja radi krzna, pisane generalno u zakonu za sve životinje; neke su pojedinačno kroz vrijeme zabranjivale uzgoje pojedinih vrsta i/ili imaju zabrane po pojedinim regijama, a u nekima je uzgoj ograničen ili potpuno onemogućen slijedom strogih propisa o uzgoju životinja radi krzna.
![Zabrane uzgoja životinja radi krzna - Europa (autor: FFA i PŽ) [ 291.38 Kb ]](/data/image_3_12098.jpg "Zabrane uzgoja životinja radi krzna - Europa (autor: FFA i PŽ) [ 291.38 Kb ]")
Radi lakšeg pregleda, informacije o pojedinim državama grupirane su po sličnosti donesenih zakona.
Opća zabrana, sada je na snazi:
Ujedinjeno Kraljevstvo - prva europska država koja je donijela zabranu na etičkoj osnovi iako je imala godišnju proizvodnju od gotovo 1,3 milijuna krzna kanadskih kuna. Zabrana je najprije donesena u Engleskoj i Walesu 2000. godine, a stupila je na snagu 2003. godine. Zabrana u Škotskoj stupila je na snagu 2001. godine. Zabrana u Sjevernoj Irskoj donesena je 2002. godine.
Austrija - uzgoj životinja radi krzna zabranjen je od 2004. godine, a stupio na snagu 2005. godine.
Makedonija - zakonom koji je stupio na snagu u listopadu 2014. godine zabranjen je uzgoj životinja radi krzna, kože ili perja.
Slovenija - 2013. godine 95 % članova slovenskog parlamenta izglasalo je zabranu uzgoja životinja radi krzna, kože ili perja, s prijelaznim razdobljem od dvije godine. Zabrana je u Sloveniji stupila na snagu 1. 1. 2015. godine i uključuje zabranu uzgoja i lova životinja radi njihova krzna, kože ili perja.
Hrvatska - zabrana je donesena 2007. godine u sklopu Zakona o zaštiti životinja, uz previđeno prijelazno razdoblje od 10 godina, a stupila na snagu 1. siječnja 2017. godine.
Opća zabrana, prijelazno razdoblje u tijeku:
Bosna i Hercegovina - zabrana uzgoja životinja radi krzna donesena je Zakonom o zaštiti i dobrobiti životinja 2009. godine, uz predviđeno prijelazno razdoblje do 2018. godine.
Srbija - zabrana držanja, uzgoja, uvoza, izvoza i ubijanja životinja za proizvodnju krzna i kože, donesena je Zakonom o dobrobiti životinja 2009. godine, a stupa na punu snagu 1. siječnja 2019. godine, nakon isteka predviđenog prijelaznog razdoblja.
Češka - u lipnju 2017. godine u češkom Zastupničkom domu velikom većinom glasova odobren je prijedlog zabrane uzgoja životinja radi krzna. Većina zastupnika složila se da se radi o neetičnoj praksi i da ona treba biti zabranjena. Odobren je najstroži prijedlog prema kojem se farme, na kojima se uzgajaju životinje radi krzna, trebaju zatvoriti do 31. siječnja 2019. godine, a ostavljeno je otvoreno pitanje mogućnosti određenih financijskih nadoknada. Predlagatelj zabrane Robin Böhnisch izjavio je: "Ovo je pobjeda koja dokazuje da ubijanje životinja radi mode više nije podržano od strane čeških političara". U srpnju 2017. prijedlog zabrane prosljeđen je Senatu koji ga je također usvojio velikom većinom glasova, a procedura uzvajanja završava potpisom predsjednika države. U Češkoj trenutno postoji 9 farmi na kojima se uzgajaju kune i lisice radi krzna, a zadnja provedena anketa pokazala je da 83 % češkog stanovništva podržava zakon kojim bi se zatvorile takve farme.
Nizozemska - uzgoj lisica radi krzna zabranila je 1995. godine. Uzgoj činčila radi krzna zabranjen je u Nizozemskoj 1997. godine, također zbog nemogućnosti postizanja adekvatnih uvjeta za dobrobit životinja na farmama, a obje zabrane stupile su na snagu 2008. godine.
Članica nizozemskog parlamenta Krista van Velzen podnijela je 4. listopada 2006. godine prijedlog zakona s ciljem zabrane uzgoja životinja za krzno. Zakon je temeljen na etičkoj ideji o neprihvatljivosti držanja krznenih životinja te njihova ubijanja isključivo u svrhu proizvodnje krzna. 15. siječnja 2013. godine na snagu je stupio zakon o zabrani uzgoja životinja radi krzna. Zakon je uključio prijelazno razdoblje u trajanju od 11 godina (do 1. siječnja 2024.) kako bi se time uzgajivači kuna obeštetili za financijsku štetu uzrokovanu zabranom i kako bi im se omogućio povratak uloženih investicija. Zakon, nadalje, sadrži prateće mjere koje nude naknadu za financijske gubitke zbog troškova zatvaranja, ponovnog investiranja ili različitog utjecaja na mirovinske planove. Nizozemski savez uzgajivača životinja za krzno podnio je žalbu na doneseni zakon, tj. tužili su nizozemsku državu navodeći da je nezakonit jer nisu primili kompenzaciju. Okružni sud presudio je u njihovu korist 21. svibnja 2014. godine.
Nizozemska država uložila je žalbu temeljem koje je u studenome 2015. godine Nacionalni žalbeni sud u Haagu poništio odluku Okružnog suda i potvrdio postojeću zabranu, istaknuvši da novi zakon uzima dovoljno u obzir interese uzgajivača životinja radi krzna zbog prijelaznog razdoblja od 11 godina i da se prateće mjere zakona treba smatrati oblikom naknade.
U obrazloženju presude, navedeno je da pravno tumačenje Europskog suda o ljudskim pravima (ECHR) pokazuje da gubitak budućih prihoda, za koji su uzgajivači kuna tvrdili da će trpjeti tijekom prijelaznog razdoblja, nije zaštićen člankom 1. Prvog protokola Europske konvencije o ljudskim pravima te dodaje: "Uzgajivačima kuna nije moglo promaknuti da velik dio nizozemskog društva nošenje krzna i držanje životinja radi proizvodnje krzna već dulje vrijeme smatra neetičnim.'' Time je etički stav javnosti jasno stavljen kao važniji od ekonomskog aspekta.
Nakon nove žalbe uzgajivača, u prosincu 2016. godine Vrhovni sud Nizozemske donio je završnu presudu kojom uzgajivačima jasno daje do znanja da nemaju zakonskih temelja za rušenje zabrane uzgoja životinja radi krzna. Tvrdnje uzgajivača kuna radi krzna da zabrana uzgoja krši njihovo osnovno pravo zaštite vlasništva, navedeno u Prvom protokolu Europske konvencije o ljudskim pravima, Vrhovni sud odbacio je kao neosnovane. U svojoj presudi sud je naveo da se zabrana uzgoja životinja radi krzna ne kosi s Europskom konvencijom o ljudskim pravima te da postoji poštena ravnoteža između zaštite osnovnih prava uzgajivača i javnog interesa kojemu služi zakon. Zakon omogućava uzgajivačima dovoljno vremena da osiguraju povrat uloženih sredstava tijekom prijelaznog razdoblja i time uključuje dovoljne mjere za kompenzaciju od financijskog gubitka.
Ne prepoznajući i dalje poraz, uzgajivači su nastavili sudski spor i na Europskom sudu za ljudska prava koji je u studenom 2017. potvrdio presudu Vrhovnog suda i postojeću zabranu uzgoja životinja radi krzna u Nizozemskoj. Time je ona postala konačna, a stupa na snagu 2024. godine, nakon isteka u startu dogovorenog prijelaznog razdoblja.
Irska Vlada u srpnju 2019. potvrdila je da će donijeti prijedlog zakona kojim će se u cijeloj Irskoj zabraniti otvaranje novih farmi za uzgoj životinja radi krzna, dok će dosadašnje imati rok za prilagodbu i postupni prestanak uzgoja. U Irskoj se trenutačno nalaze tri farme u mjestima Donegal, Laois i Kerry na kojima se uzgajaju kune zlatice koje guše plinom kada su u dobi od šest mjeseci kako bi im oderali krzno. Na te tri farme godišnje zajedno oderu oko 110 000 krzna. 80 posto Iraca podržava zabranu.
Djelomična zabrana (po životinjama ili dijelu države):
Danska - zabranjen je uzgoj lisica radi krzna 2009. godine uz prijelazno razdoblje od 15 godina.
Belgija - zabrane uzgoja radi krzna su donesene u valonskoj regiji i Bruxellesu 2015. godine, a čeka se odluka i flamanskog ministra da donese zabranu i za tu preostalu regiju ove države.
Mađarska - usvojena je zabrana uzgoja kuna, lisica i kunopasa 2011. godine, a dopušten je samo uzgoj činčila i angora kunića radi krzna.
Slijedom strogih zakonskih propisa uzgoj je ograničen ili onemogućen i u:
Njemačka - godine 2009. usvojeni su novi propisi vezane uz uzgoj životinja radi krzna, koji zahtijevaju povećanje prostora u kavezima za životinje.
Godine 2012. posljednja farma za uzgoj činčila radi krzna u Njemačkoj zatvorena je zbog stupanja na snagu novih propisa o uvjetima za smještaj životinja.
U lipnju 2017. godine njemački Bundesrat (predstavničko tijelo 16 saveznih zemalja SR Njemačke, koje time sudjeluju u procesu donošenja zakona) potvrdio je odluku Bundestaga u kojoj se donose stroži propisi za farme uzgajivača kuna (uzgoj lisica i činčila već je ranije prestao u toj državi) koji će dovesti do neprofitabilnosti njihova daljnjeg rada. U Njemačkoj trenutno postoji šest farmi na kojima se uzgajaju kune, a neki od zahtjeva koje bi morali ispoštovati je obavezno osiguravanje bazene s vodom za kune (koje inače dio života provode u vodi). Nove propise uzgajivači moraju ispoštovati najkasnije do 2022., a nakon isteka tog prijelaznog roka očekuje se prestanak uzgoja radi krzna u Njemačkoj. Pored toga, Bundesrat je tijekom 2015. predstavio zakonski prijedlog za zabranu uzgoja životinja radi krzna, a isti prijedlog ponovno preporučio 2017. godine kao jedino pravo rješenje.
U travnju 2019. godine objavljeno je da je u Njemačkoj službeno zatvorena zadnja farma krzna! Vlasnik zadnje farme krzna, koja je bila smještena na zapadu Njemačke, odlučio je okončati uzgoj ranije nego što se to od njega tražilo jer je bio pod golemim pritiskom udruga, Vlade, pa i javnosti, a nisu mu niti odgovarale prečeste nenajavljene inspekcije.
Švedska - završila je uzgoj lisica radi krzna 1995. godine, kroz izmjene i dopune svojeg Pravilnika za zaštitu životinja, u kojem se traži držanje lisica na način koji im omogućava prirodno ponašanje poput kopanja i socijalizacije s drugim lisicama. Ta zakonodavna promjena bila je ekonomski neodrživa i sve švedske farme lisica radi krzna zatvorene su do 2000. godine, iako su se uzgajivači krzna mogli prilagoditi strožim uvjetima do 2010. godine.
Švedska vlada naručila je 2000. godine od Švedskog odbora za poljoprivredu ocjenu držanja činčila. U svojem izvješću, Odbor za poljoprivredu utvrdio je da uzgajivači činčila ne poštuju zahtjeve Stalnog odbora Europske konvencije za zaštitu životinja koje se drže u svrhu proizvodnje iz 1999., koji se tiču dimenzija i opreme kaveza, stelje, kutije za gniježđenje i mogućnosti aktivnosti. Kontrole inspekcije za dobrobit životinja i veterinara posljednjih godina pokazale su da činčile na švedskim farmama žive u jako lošim uvjetima. Među najvećim problemima uočeni su: loša kvaliteta zraka, nemogućnost aktivnog života, nedostatak hrane, stereotipno ponašanje i činčile koje su morale nositi poligamne ogrlice oko vrata do devet godina zaredom. Stroži propisi iz 2012. godine, koji su stupili na snagu 2014. godine, doveli su do zatvaranja zadnjih farmi činčila u listopadu 2014. godine.
Švicarska - iako nema formalnu zabranu uzgoja životinja radi krzna, takve životinje smatraju se divljim životinjama i zbog strogih zakonskih propisa za njihovo držanje ne postoji njihov uzgoj.
Osim spomenutih država, u dijelu ostalih su u tijeku rasprave o zabrani, poput Luksemburga, Poljske i Norveške.
Norveška bi trebala postati prva nordijska zemlja koja je zabranila uzgoj životinja radi krzna jer je u siječnju 2018. godine najavila da planira do 2025. godine zatvoriti sve farme lisica i kuna zlatica. Trenutačno u Norveškoj postoji 300 farma na kojima se uzgajaju životinje, a 2017. ubijeno je 773 000 kuna i 140 000 lisica radi krzna. Godine 2016. čak je i norveško državno tijelo nadležno za sigurnost hrane (Mattilsynet) izjavilo da su šokirani brojem prekršenih propisa te ozljedana životinjama na farmama koje su posjetili njihovi inspektori.
Primjeri izvan Europe:
Japan - u Japanu je uzgoj životinja radi krzna prestao 2016. godine kada je zatvorena posljednja farma zbog nepoštivanja nužnih zakonskih propisa. Nadalje, prema Zakonu o invazivnim i stranim vrstama iz 2006. godine, postalo je ilegalno graditi nove farme za uzgoj kuna u Japanu.
Novi Zeland - donesena je zabrana uvoza kuna čim se posredno i zabranjuje uzgoj kuna radi krzna u Novom Zelandu.
SAD - neke savezne države zabranjuju držanje lisica u zatočeništvu. Kalifornija ima propise za nastambe kuna i lisica koje čine uzgoj radi krzna neisplativim. Država New York donijela je zakon protiv elektrokucije krznenih životinja.
Indija - u siječnju 2017. usvojena je zabrana uvoza krzna od kuna, lisica i činčila.
São Paolo - u brazilskoj državi São Paolo je u studenome 2014. godine donesen zakon o zabrani uzgoja životinja radi krzna u São Paolu, iako je Brazil, nakon Argentine, jedan od najvećih izvoznika krzna činčila na svijetu. Godine 2015. São Paolo je usvojio i zabranu uvoza i prodaje proizvoda od krzna.
Zapadni Hollywood - prvi grad na svijetu koji je odlučio zabraniti prodaju krzna 2011. godine. Zabrana je stupila na snagu 2013. godine.
Kalifornija je prva američka savezna država koja je u listopadu 2019. najavila da će u Kaliforniji od 2023. godine biti zabranjena proizvodnja i prodaja predmeta od životinjskoga krzna.
Odredbe zakona pojedinih država (abecedno)
Austrija
Legislation ban:
Federal Act on the Protection of Animals of 2004 (Animal Protection Act – TSchG)
Original text:
"§ 25. (1) Wildtiere: (…)
(5) Die Haltung von Pelztieren zur Pelzgewinnung ist verboten."
Translation:
Federal Act on the Protection of Animals - Article 25
« § 25. (1) Wild animals: (…)
(5) It is prohibited to keep animals for obtaining furs.»
Belgija (valonska regija)
Legislation ban:
Chapter II of the law of 14th of August 1989 regarding the protection and the wellbeing of animals. -> New article on fur farming added in 2015.
Original text:
« Art. 9/1. La détention d’animaux à des fins exclusives ou principales de production de fourrure est interdite. »
(law of 14th of August)
Translation:
Law of 14th of August - Article 1.9
« Art. 1.9. The possession of animals only and mainly for the production of fur has been prohibited.»
Bosna i Hercegovina
Na osnovu člana IV. 4.a) Ustava Bosne i Hercegovine, Parlamentarna skupština Bosne i Hercegovine, na 42. sjednici Predstavničkog doma, održanoj 17. i 29. decembra 2008. godine, i na 25. sjednici Doma naroda, održanoj 26. februara 2009. godine, usvojila je
ZAKON O ZAŠTITI I DOBROBITI ŽIVOTINJA
POGLAVLJE I. OPĆE ODREDBE
Član 2.
(Značenje termina)
s) životinje za držanje su životinje koje se drže ili gaje za proizvodnju hrane, odnosno za proizvodnju vune, kože, krzna ili u druge privredne svrhe;
POGLAVLJE XV. PRIJELAZNE I ZAVRŠNE ODREDBE
Član 43.
(Rok za donošenje podzakonskih akata)
(5) Odredba iz člana 4. ovog zakona o zabrani uzgoja životinja s ciljem proizvodnje krzna stupit će na snagu 2018. godine.
Danska
Legislation ban:
Act on banning fox husbandry: LBK no. 469 of 15.05.2014.
Bekendtgørelse af lov om forbud mod hold af ræve: LBK nr. 469 af 15/05/2014.
Original text:
«Bekendtgørelse af lov om forbud mod hold af ræve
Herved bekendtgøres lov nr. 466 af 12. juni 2009 om forbud mod hold af ræve med de ændringer, der følger af lov nr. 378 af 15. april 2014.»
Translation:
Act on banning fox husbandry: LBK no. 469 of 15.05.2014.
« Prohibition of keeping foxes
Notice is hereby given Law no. 466 of 12 June 2009 prohibiting the keeping of foxes with the changes imposed by Law no. 378 of 15 April 2014.»
Hrvatska
Pročišćeni tekst Zakona o zaštiti životinja: Zakon o zaštiti životinja (NN 135/06), Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o zaštiti životinja (NN 37/13), Zakon o provedbi Uredbi Europske unije o zaštiti životinja (NN 125/13).
Zakon o zaštiti životinja
I. OPĆE ODREDBE
Zabranjeni postupci u svrhu zaštite životinja
Članak 4. (NN 37/13, 125/13)
(1) Zabranjeno je životinje ubijati, nanositi im bol, patnju i ozljede te ih namjerno izlagati strahu, protivno odredbama ovoga Zakona.
(2) Zabranjeno je:
23. uzgajati životinje u svrhu proizvodnje krzna
IV. KAZNENE ODREDBE
Članak 66.
(1) Novčanom kaznom od 50.000,00 do 100.000,00 kn kaznit će se za prekršaj pravna osoba ako:
14. postupa protivno odredbi članka 4. stavka 2. točke 23. ovoga Zakona
V. PRIJELAZNE I ZAVRŠNE ODREDBE
Članak 72.
Ovaj Zakon stupa na snagu 1. siječnja 2007., osim /... / članka 4. stavka 2. točke 23. ovoga Zakona koji stupa na snagu 1. siječnja 2017.
Zakon o zaštiti životinja iz 2017. navodi:
DIO DRUGI
OSNOVNE ODREDBE O ZAŠTITI ŽIVOTINJA
Zabranjeni postupci u svrhu zaštite životinja
Članak 5.
(2) Zabranjeno je:
21. uzgajati životinje u svrhu proizvodnje krzna
DIO DVANAESTI
PREKRŠAJNE ODREDBE
Članak 85.
(1) Novčanom kaznom od 50.000,00 do 100.000,00 kuna kaznit će se za prekršaj pravna osoba ako:
6. uzgaja životinje u svrhu proizvodnje krzna (članak 5. stavak 2. točka 21.)
Makedonija
Original zakona (na makedonskom jeziku): http://www.fva.gov.mk/images/2014_149.pdf.
More precisely the Article 4 from the Law (General provisions for treatment of animals) states that it is ''Prohibiting the possession and breeding of animals used for the production of fur, leather or feathers''.
Nizozemska
Legislation ban:
Wet verbod pelsdierhouderij
(Law banning fur farming) of 4 January 2013
Legislation on fur farming:
Animal Health and Welfare Act of 1992
Decree of 10 December 2014 amending the Decision keepers of animals in connection with the provision of housing regulations for mink
Original text:
Wet verbod pelsdierhouderij
Artikel 2. Het houden, doden of doen doden van een pelsdier is verboden.
Translation:
Law banning fur farming
«Article 2. Keeping, killing or letting to kill a fur animal is prohibited.»
«The law also contains a transitional period. This means that holders who had a mink mink farming on January 15, 2013, can still exert their business until January 1, 2024. During the transitional period, the mink holder has an obligation to keep the mink in a so-called housing location.»
Puno obrazloženje presude Nacionalnog žalbenog suda u Haagu iz studenog 2015. godine (engleski prijevod):
http://www.furfreealliance.com/wp-content/uploads/2016/02/Verdict-Mink-ban-The-Netherlands.pdf.
Presuda na originalnom jeziku:
http://uitspraken.rechtspraak.nl/inziendocument?id=ECLI:NL:GHDHA:2015:3025&keyword=nertsen.
Presuda Vrhovnog suda Nizozemske 2016. godine (origial na nizozemskom): https://www.rechtspraak.nl/Organisatie-en-contact/Organisatie/Hoge-Raad-der-Nederlanden/Nieuws/Paginas/Wet-afschaffing-nertsenhouderij-niet-in-strijd-met-het-mensenrechtenverdrag.aspx
Presuda Vrhovnog suda Nizozemske 2016. godine (engleski prijevod): https://www.furfreealliance.com/wp-content/uploads/2016/12/Fur-farming-ban-in-The-Netherlands-not-in-violation-with-the-European-Convention-on-Human-Rights-1.pdf
Njemačka
*Legislation on fur farming:
Ordonnance on the protection of animals and the keeping of production animals of 25.10.2001 (in the version published on August 22, 2006) (Tierschutz-Nutztierhaltungsverordnung).
Consulted on:
http://www.gesetze-im-internet.de/tierschnutztv/BJNR275800001.html.
São Paolo
Projeto de lei Nº 616 / 2011
Transformado em Norma
Lei nº 15566 /2014
Ementa
Proíbe a criação ou manutenção de qualquer animal doméstico, domesticado, nativo, exótico, silvestre ou ornamental com a finalidade de extração de peles.
Link na doneseni zakon:
http://www.al.sp.gov.br/propositura/?id=1019234.
Slovenija
Zakon o zaščiti živali (uradno prečiščeno besedilo) (ZZZiv-UPB3)
II. ZAŠČITA ŽIVALI
1. Reja živali
15. člen
Prepovedana ravnanja so:
– reja in lov na živali zgolj zaradi pridobivanja njihovih kožuhov, kož ali perja.
IX. KAZENSKE DOLOČBE
45. člen
Z globo od 2.400 do 84.000 eurov se kaznuje pravna oseba ali samostojni podjetnik posameznik, ki:
5. redi ali lovi živali zgolj zaradi pridobivanja kožuhov, kož ali perja (dvaindvajseta alinea 15. člena zakona);
Puni zakon: https://www.uradni-list.si/1/content?id=113070.
Srbija
ZAKON O DOBROBITI ŽIVOTINJA
("Sl. glasnik RS", br. 41/2009)
II OPŠTA ZAŠTITA DOBROBITI ŽIVOTINJA
1. Prava i obaveze
Član 7
Zabranjeno je:
37) držanje, reprodukcija, uvoz, izvoz i lišavanje života životinje isključivo radi proizvodnje krzna i kože.
III POSEBNA ZAŠTITA DOBROBITI ŽIVOTINJA
9. Kućni ljubimci
Član 57
Kućni ljubimci ne smeju se držati, reprodukovati i koristiti za:
2) ishranu, odnosno proizvodnju hrane, kože, krzna, kao i u druge komercijalne svrhe.
VI KAZNENE ODREDBE
Član 82
Novčanom kaznom od 100.000 do 1.000.000 dinara kazniće se za prekršaj pravno lice, ako:
35) drži, reprodukuje, uvozi, izvozi i lišava života životinje isključivo radi proizvodnje krzna i kože (član 7. stav 1. tačka 37);
VII PRELAZNE I ZAVRŠNE ODREDBE
Član 89
Ovaj zakon stupa na snagu osmog dana od dana objavljivanja u "Službenom glasniku Republike Srbije", osim odredbe člana 7. stav 1. tačka 37) ovog zakona koja će se primenjivati počev od 1. januara 2019. godine.
Švedska
Legislation on fur farming:
Animal Welfare Act 1988:534
(as last amended by SFS 2009:303
of 1 January 2010)
Animal Welfare Ordinance 1988:539
(as last amended by SFS 2008:1051
of 1 January 2009)
Species Protection Regulation;
of 8 November 2007
Link: http://www.lagboken.se/Views/Pages/GetFile.ashx?portalId=56&cat=27548&docId=170794&propId=5.
Translation:
Animal welfare ordinance 1988 (last amended in 2009)
«(1) Foxes may only be kept in such a way as to satisfy their need to socialize with other foxes and to move, dig and otherwise occupy themselves.
(2) The Swedish Board of Agriculture may issue further regulations concerning the keeping of foxes. Ordinance (2007:484)»
Švicarska
Federal Act on Animal Protection of March 9. (1978). Switzerland; Bundesamt fur Veterinärwesen. (1999). Swiss regulations concerning fur farming. Letter of 14.07.1999
Ujedinjeno Kraljevstvo
Legislation ban:
The Fur Farming (Prohibition) Act 2000
Legislation on fur farming:
Animal Welfare Act 2006
Original text:
"An Act to prohibit the keeping of animals solely or primarily for slaughter for the value of their fur; to provide for the making of payments in respect of the related closure of certain businesses; and for connected purposes."
Link: http://www.legislation.gov.uk/ukpga/2006/45/pdfs/ukpga_20060045_en.pdf.
Objavljeno: travanj 2016.
Ažurirano: listopad 2019.
