Kožna industrija
Svake godine milijardu i pol dolara vrijedna američka kožna industrija preradi otprilike sto milijuna životinjskih koža. Mnoge životinje od kojih potječe ta koža proživljavaju sve strahote uzgoja na farmama uključujući zatvaranje u prenatrpane prostore, kastracije bez anestezije, podrezivanje repova, skidanje rogova, te okrutno tretiranje tijekom transporta i klanja.
Koža iznosi otprilike 50% od totalnih životinjskih nusproizvoda vrijednosti stoke. Kada se proizvodnja mlijeka krava muzara smanji njihova se koža također koristi za proizvode od kože; koža njihovih potomaka, teladi, postaje skupocjena teleća koža. Znači da je ekonomski uspjeh klaonica i mliječnih farmi direktno povezan prodajom proizvoda od kože.
Većina kožnih proizvoda koji se proizvode i prodaju u Americi napravljeni su od kože goveda i teladi, ali koža također dolazi i od konja, ovaca, janjadi, koza i svinja. Druge vrste koje se kolju i ubijaju isključivo zbog kože uključujući zebre, bizone, bivole, divlje svinje, jelene, klokane, slonove, jegulje, morske pse, dupine, tuljane, morževe, žabe, krokodile, guštere i zmije. Tisuće ugroženih morskih kornjača ilegalno drže u zatočeništvu i ubijaju u Meksiku isključivo zbog njihove kože. Procijenjeno je da su 25-30% uvezenih cipela i ostalih predmeta od kože napravljeni od ilegalno ulovljenih životinja.
Ostale egzotične životinje kao što su aligatori, također se uzgajaju na farmama radi njihove kože. Aligatori na farmama se drže u napola potopljenim cilindričnim limenim strukturama koje stoje na betonskim pločama. Jednu građevinu, koja je puna pokvarenog mesa, izmeta i ustajale vode može nastanjivati i do 600 mladih aligatora. Iako aligatori mogu doživjeti starost od 40 do 60 godina na farmama ih uglavnom ubiju prije njihovog četvrtog rođendana.
Aligatore na farmama uglavnom zatuku čekićima i sjekirama, a ponekad ostaju pri svijesti i u agoniji sljedećih sat i pol do dva sata. Iz vode ih često vuku van ogromnim kukama i žicama tek kada oslabe od gubitka krvi ili se utope. Krivolovci ponekad ubiju neku vrst životinje da bi je iskoristili kao mamac za lov druge. Zmije i gušteri su često oderani živi zbog vjerovanja da deranje kože na živo rezultira boljom gibljivošću obrađene kože. Promatranjem oderanih zmija utvrđeno je da umiru dulje od četiri dana. Jarići mogu biti živi skuhani da bi se od njihove kože napravile skupocjene rukavice, a kože nerođenih telića i janjaca - nekih namjerno pobačenih, drugih od zaklanih nosećih krava i ovaca, smatraju se posebice 'luksuznima'.
Otrovi iz kožara
Iako proizvođači koža vole predstavljati svoje proizvode kao 'biorazgradive' i 'ekološke', proces štavljenja pomoću kemikalija stabilizira kolagenska ili proteinska vlakna tako da bi se koža zapravo prestaje s biorazgradnjom.
Danas se koža obrađuje sa opasnim supstancama uključujući mineralne soli, formaldehid, derivate katrana, razna ulja, boje i učvršćivače od kojih su neki bazirani na cijanidu. Više od 95% kože proizvedene u Americi štavi se kromom. Prema američkoj agenciji za zaštitu okoliša (EPA) sav otrov koji sadrži krom smatra se riskantnim i opasnim. Uz gore navedene otrovne supstance otpad iz kožara također sadrži i ogromne količine drugih zagađivača kao što su proteini, dlaka, sol, ljepljivi talog, sulfidi i kiseline.
Između katastrofalnih posljedica od ovog opasnog otpada tu je i prijetnja ljudskom zdravlju zbog visoke koncentracije olova, cijanida i formaldehida u podzemnim vodama u okolici kožara. Centar za kontrolu i prevenciju bolesti otkriva da je raširenost leukemije među građanima koji nastanjuju područja oko kožare u Kentuckyu pet puta veća od nacionalnog prosjeka. Ljudi koji rade u kožarama umiru od raka uzrokovanog izlaganju dimetil-formamidu i ostalim otrovnim kemikalijama koje se koriste pri obradi i bojenju kože. Derivati katrana koji se koriste su agensi koji potencijalno uzrokuju rak. Prema studiji izdanoj od Ministarstva zdravstva države New York više od pola žrtava raka testisa radi u kožarama.
Alternative
Kao što je i evidentirano u anketi iz svibnja 1990. u magazinu Parents u kojem se 69% anketiranih izjasnilo da je protiv ubijanja životinja za kožu, sve više i više ljudi uviđa da je koža nešto bez čega možemo. Postoje mnoge alternative kao što su pamuk, lan, guma, sintetika i mnogi drugi. Chlorenol koji se koristi za izradu tenisica i gojzerica je izvrstan novi materijal koji je prozračan i prianja uz nogu te omogućava dobru potporu a može se prati i u perilici rublja.
Veganske cipele i tenisice nisu skupe, zapravo su i do 60% jeftinije od kože a neke se proizvode i od recikliranih materijala.
![Telić za uzgoj kože [ 23.04 Kb ]](/data/image_2_1111.jpg "Telić za uzgoj kože [ 23.04 Kb ]")
![Farma aligatora [ 293.66 Kb ]](/data/image_3_1112.jpg "Farma aligatora [ 293.66 Kb ]")
