Veganstvom protiv klimatskih promjena!
Klimatske promjene proglašene su čovjekovim najvećim izazovom i najozbiljnijom ekološkom prijetnjom na svijetu. Prema izvješću Ujedinjenih naroda (UN) Klimatske promjene 2014: utjecaji, prilagodba i ranjivost, klimatske promjene pogađaju svaki kontinent, utječući na poljoprivredu, ljudsko zdravlje, ekosustave, opskrbu vodom pa čak i naša sredstva za život. Mnogi savjesni ljudi pokušavaju pomoći u borbi protiv klimatskih promjena vozeći automobile s ekonomičnom potrošnjom goriva i koristeći štedne žarulje, ali te mjere jednostavno nisu dovoljne.
Ako vam je ozbiljno stalo do zaštite okoliša, najvažnije što možete učiniti jest prestati jesti meso, jaja i mliječne "proizvode".
Kako uzgoj životinja doprinosi klimatskim promjenama
Ishrana uzgajanih životinja ogromnim količinama žitarica i vode, a zatim njihovo ubijanje te obrada, transport i skladištenje njihovog mesa troši izuzetne količine energije. A šume – koje apsorbiraju stakleničke plinove – se sjeku radi pašnjaka i usjeva za uzgajane životinje. Konačno, same životinje i stajski gnoj koji proizvode ispuštaju dodatne stakleničke plinove u našu atmosferu.
Emisije stakleničkih plinova
Ugljični dioksid, metan i dušikov oksid su svi odreda snažni staklenički plinovi i zajedno izazivaju veliku većinu klimatskih promjena.
Ugljični dioksid
Izgaranjem fosilnih goriva (poput nafte i benzina) oslobađa se ugljični dioksid. Budući da je u prosjeku potrebno oko 11 puta više fosilnog goriva da bi se proizvela kalorija životinjskog proteina nego kalorija biljnog proteina, oslobađa se znatno više ugljičnog dioksida. Znanstvenici priznaju da je "`klimatski učinkovitije` proizvoditi protein iz biljnih izvora nego iz životinjskih".
Chatham House, međunarodna zajednica stručnjaka, zatražila je oporezivanje mesa porezom na ugljik kako bi se pomoglo u borbi protiv klimatskih promjena. Naravno, jedenje veganske hrane umjesto životinjske najbolji je način da smanjite svoj ugljični otisak. Studija Sveučilišta u Chicagu čak je pokazala da ugljični otisak možete učinkovitije smanjiti prelaskom na vegansku prehranu nego prelaskom s konvencionalnog automobila na hibridni.
Metan
Milijarde životinja naguranih na američkim industrijskim farmama svake godine proizvedu ogromne količine metana. Preživači – poput krava, ovaca i koza – proizvode plin dok probavljaju hranu, a također se ispušta iz hektara septičkih jama napunjenih izmetom koji svinje, krave i druge životinje na ovim farmama izlučuju. Američka agencija za zaštitu okoliša pokazala je da je uzgoj životinja globalno najveći izvor emisija metana, i da je po kilogramu metan više od 25 puta efikasniji od ugljičnog dioksida u zarobljavanju topline u našoj atmosferi.
Prema riječima Vasilea Stanescua, znanstvenika sa sveučilišta Mercer, životinje koje se uzgajaju "organskim" metodama ispuštaju čak i više metana nego životinje na industrijskim farmama. On vjeruje da su tzv. "životinje uzgajane na otvorenom" ili "životinje uzgajane na pašnjaku" "znatno gore" u pogledu emisija stakleničkih plinova.
Dušikov oksid
Dušikov oksid je oko 300 puta snažniji staklenički plin od ugljičnog dioksida. Prema UN-u, industrije mesa, jaja i mliječnih proizvoda odgovorne su za nevjerojatnih 65 posto svjetske emisije dušičnog oksida. (Upotrijebite N-kalkulator za izračun svog dušičnog otiska i da biste vidjeli kako smanjiti potrošnju dušika.)
Što kažu drugi stručnjaci
UN vjeruje da je globalni pomak ka biljnoj hrani ključan ako se želimo boriti protiv najgorih učinaka klimatskih promjena. Globalno, uzgoj životinja je odgovoran za više stakleničkih plinova nego svi svjetski transportni sustavi zajedno.
Studija Sveučilišta Oxford, objavljena u časopisu Klimatske promjene, pokazuje da su oni koji jedu meso odgovorni za gotovo dvostruko veće prehrambene emisije stakleničkih plinova na dan nego vegetarijanci, i otprilike dva i pol puta više nego vegani.
Istraživači su otkrili da prehrana ljudi koji jedu više od 100 grama mesa dnevno – otprilike veličina špila karata – generira 7 kilograma ekvivalenta ugljičnog dioksida (CO2e) svaki dan, dok su vegetarijanci i vegani odgovorni za 3,8 kilograma, odnosno 2,9 kilograma CO2e. Studija je pokazala da su prehrambene emisije stakleničkih plinova među onima koji jedu meso bile od 50 do 54 posto veće nego one kod vegetarijanaca, i od 99 do 102 posto veće nego one kod vegana.
Sveukupno, autori studije zaključili su da proizvodnja hrane životinjskog podrijetla uzrokuje znatno veće emisije stakleničkih plinova od proizvodnje veganske hrane. Mnogi drugi znanstvenici diljem svijeta došli su do istog zaključka. Istraživači sa Sveučilišta Loma Linda iz Kalifornije otkrili su da vegani imaju najmanji ugljični otisak, stvarajući 41,7 posto manji volumen stakleničkih plinova nego oni koji jedu meso.
Kad su znanstvenici sa Sveučilišta Chalmers u Švedskoj izračunali načine borbe protiv klimatskih promjena, otkrili su da uklanjanje emisija stakleničkih plinova iz prometa i same potrošnje energije nije dovoljno za suzbijanje klimatskih promjena. Dr. Fredrik Hedenus, vodeći znanstvenik studije, rekao je da je "smanjenje konzumacije mesa i mlijeka ključno za spuštanje poljoprivrednog zagađenja klime na sigurnu razinu".
Slično tome, Ilmi Granoff iz Prekomorskog razvojnog instituta u Velikoj Britaniji pozvao je službenike da zaborave ugljen i automobile, jer bi "najbrži način rješavanja klimatskih promjena bilo dramatično smanjenje količine mesa koju ljudi jedu".
Možete pomoći zaustaviti klimatske promjene
UN kaže da je uzgoj životinja za hranu "jedan od dva ili tri najznačajnija doprinosa najozbiljnijim ekološkim problemima, na svim razinama od lokalne do globalne". Najsnažnija mjera koju možemo poduzeti kao pojedinci da zaustavimo klimatske promjene jest prestati jesti sve životinjske proizvode.
Prevedeno i prilagođeno sa www.peta.org
