Zabrana borbi i insceniranih sukoba životinja
Članak 5. Prijedloga Zakona o zaštiti životinja glasi:
''(2) Zabranjeno je:
3. pri uzgoju životinja povećavati agresivnost životinja selekcijom ili drugim metodama
4. huškati životinje na druge životinje ili čovjeka ili ih obučavati na agresivnost, osim pri školovanju službenih pasa i za potrebe sportske radne i lovne kinologije prema kinološkim standardima pod vodstvom osposobljenih osoba
5. obučavati životinje za borbe, organizirati borbe životinja, osim tradicionalnih natjecanja bikova ili sudjelovati u njima, posjećivati ih i oglašavati te u vezi s borbama organizirati klađenje i sudjelovati u klađenju.''
Predlažemo da članak 5., stavak 2., točka 5. glasi:
''(2) Zabranjeno je:
5. obučavati životinje za borbe, organizirati borbe životinja, uključujući borbe pasa, pijetlova, bikova, medvjeda i svih ostalih životinja, ili sudjelovati u njima, posjećivati ih i oglašavati te u vezi s borbama organizirati klađenje i sudjelovati u klađenju.''
Obrazloženje:
Aktualnim Zakonom o zaštiti životinja, kao i ovim Prijedlogom Zakona, zabranjene su borbe životinja ''osim tradicionalnih natjecanja bikova'' zbog tobožnje tradicije takvih natjecanja na nekoliko mjesta u Hrvatskoj. Izuzetak od ostalih borbi životinja donesen je amandmanom neposredno prije usvajanja Zakona o zaštiti životinja 2006. godine, u želji da se Zakonom reguliraju tzv. bikijade u Dalmaciji i Dalmatinskoj zagori.
Bikijade su dio šireg okupljanja ljudi u navedenim regijama, a organiziraju se kao borbe bikova, pri čemu se iskorištava prirodni nagon životinja kako bi ih se navelo da nasrću jedna na drugu i bodu se. Tijekom odvijanja borbi bikova krše se odredbe Zakona o zaštiti životinja koje se odnose na zabranu huškanja životinje na druge životinje ili čovjeka i dresiranja na agresivnost te ostale načine zlostavljanja životinja (izazivanje straha, stresa, patnje, boli, ozljeda), kao i na organiziranje i sudjelovanje u klađenju.
Uz stres i strah koje životinje proživljavaju neposredno prije i tijekom borbi, vlasnici zbog sudjelovanja u borbama prevoze često životinje na velike udaljenosti, što dovodi i do kršenja podzakonskih akata vezanih uz prijevoz životinja bez ikakve kontrole. Uz to, na bikijadama se redovito prodaju DVD-i s borbama pasa, iako su protuzakonite, organizatori bikijada često su upleteni u netransparentno poslovanje i financijske malverzacije, a krši se i niz sigurnosnih, sanitarnih i veterinarskih propisa.
Postojećom odredbom kojom je zabranjeno ''obučavati životinje za borbe, organizirati borbe životinja, osim tradicionalnih natjecanja bikova'' već sada dopušteno je kršenje Zakona jer borbe bikova ne mogu se nazvati ni natjecanjem ni tradicijom. Nije jasno o kakvim se natjecanjima bikova radi na tzv. bikijadama, gdje se životinje iskorištavaju da nasrću jedna na drugu. Time su borbe bikova već i sada zabranjene, s obzirom na neodređenost, odnosno nepostojanje definicije ''natjecanje'' u Zakonu.
Borbe bikova intenzivnije su se počele organizirati kod nas tek sredinom 1990-tih, pa su već sada ilegalne jer nema tradicije u organiziranju borbi bikova. Održavaju se npr. i u Vrbovcu, što nema nikakve veze s pokušajima da se borbe bikova prikažu tradicionalnima, s obzirom na uzgoj bikova u Dalmatinskoj zagori. Sve to upućuje da se ta događanja organiziraju protuzakonito, zbog čega je nužno mijenjati i korigirati postojeću zakonsku odredbu.
Tradicija je kulturno nasljeđe koje se prenosi s generacije na generaciju, a podrazumijeva kontinuitet s prošlošću. To nisu događanja koja se samo baziraju na događanju u prošlosti. Borbe bikova jednako tako ne mogu biti ni kulturno nasljeđe jer takvo nasljeđe podrazumijeva ostavštinu prošlih generacija koja se brižno čuva u sadašnjosti kako bi bila ostavljena u nasljeđe za dobrobit budućim generacijama.
Etnolozi se slažu da su bikijade tradicija možda u nekim dijelovima Bosne i Hercegovine, ali ne i Dalmacije i Dalmatinske zagore jer nedostaju dokumenti koji bi to potvrđivali. Navode vrijednost očuvanja raznih oblika tradicijske baštine koja je prisutna oko samih bikijada. To su u prvom redu: priprema tradicijskih jela, izvođenje raznih tradicijskih glazbenih izričaja (plesa, gange, rere, ojkavice, diple i gusle) iz raznih krajeva, izvođenje raznih tradicijskih igara, prodaja rukotvorina tradicijskih obrta itd. Time i stručnjaci potvrđuju kako je važno očuvanje tradicijske baštine, a ne bikijada koje niti ne pripadaju tradiciji.
Tradicijska baština i kulturne vrijednosti Dalmacije i Dalmatinske zagore mogle bi se uspješno turistički promovirati i održavati društvena okupljanja evoluiranjem sukobljavanja životinja u izložbe bikova, što bi odgovaralo izrazu ''natjecanja bikova'' iz Zakona o zaštiti životinja jer bi se vrednovao fizički izgled i držanje životinja, i dalje bi se održavala okupljanja i zabava, promovirao bi se uzgoj autohtone pasmine, pobjednici bi dobivali nagrade, a sve bi bilo bez nasilja i opasnosti za životinje i ljude.
Želja da se mitologizira povijest i da se uvede novokomponirana tradicija na seoskim svečanostima opravdana je ako uključuje ravnopravne sudionike nekog običaja, koji voljno sudjeluju u njemu. Životinje ne bi trebale biti ispušni ventil ni sredstvo zarade pod izlikom provođenja tradicije određene interesne skupine. Uloga je zakonodavca da štiti životinje, a ne subjektivno viđenje zabave i zarade pojedinaca na štetu životinja.
Kada bi borbe bikova i bile tradicija, trebalo bi ih zabraniti jer se i tradicije moraju mijenjati, odnosno prilagođavati se etičkim dosezima suvremena vremena. Također, Zakon o zaštiti životinja treba vrijediti za cijelu Hrvatsku, bez izuzetaka, a ovakvom se odredbom zloupotrebljava pojam tradicije za ozakonjenje i promicanje nasilja prema životinjama.
Stoga ova odredba Zakona ne smije imati nikakav izuzetak, već barbarski i primitivni načini zabave trebaju evoluirati u moderne priredbe koje ne uključuju iskorištavanje životinja, odnosno koje ne uključuju borbe životinja ili druge oblike sukoba životinja koji se neutemeljeno pokušavaju nazvati tradicionalnima.
Prijedlog Udruge za ovu izmjenu Zakona o zaštiti životinja prvi put iznesen je 2012. godine povodom izmjena i dopuna Zakona o zaštiti životinja 2013. godine.
Objavljeno: kolovoz 2016.
![Borbe bikova [ 44.89 Kb ]](/data/image_3_8044.jpg "Borbe bikova [ 44.89 Kb ]")
![Borbe pasa 1 [ 14.54 Kb ]](/data/image_2_1243.jpg "Borbe pasa 1 [ 14.54 Kb ]")
