Pet minimalnih prava životinja
Koncept 'pet prava' (u izvorniku: 'Five Freedoms') nastao je unutar sustava iskorištavanja tzv. farmskih životinja za uzgoj i klanje za ljudsku prehranu, ali se danas spominje i u kontekstu dobrobiti drugih životinja.
1964. na zahtjev britanske vlade osnovana je komisija kojoj je predsjedao profesor Roger Brambell, s ciljem da se provede istraživanje o stvarnom stanju životinja u intenzivnom farmskom uzgoju, a što su potaknule brojne pritužbe na način držanja životinja na farmama. Svakako najpoznatija kritika farmskog držanja životinja iznesena je u knjizi 'Životinje strojevi' ('Animal Machines') iz 1964. autorice Ruth Harrison. Članovi komisije proveli su opsežno istraživanje, razmotrili su pritužbe građana (oko 250 pisama), posjetili farme u Velikoj Britaniji te Danskoj i Nizozemskoj, razgovarali s onima koji rade sa životinjama te zaključili da su uvjeti u kojima se životinje drže doista zabrinjavajući.
U izvještaju Brambellove komisije ('Report of the Technical Committee to Enquire into the Welfare of Animals kept under Intensive Livestock Hisbandry Systems') iz prosinca 1965. godine utvrđeno je da bi životinje s farmi trebale imati pravo (slobodu) 'da se dignu, legnu, okrenu se, timare se i da protegnu svoje udove', što se i dalje ponekad naziva Brambellovih Pet prava (sloboda). Tih pet prava određeno je kao minimum onoga što treba odmah pružiti životinjama te je komisija predložila provođenje daljnjih istraživanja koja su trebala rješavati ostale probleme i odrediti uvjete za dobrobit životinja. Na temelju takvih istraživanja tijekom nekoliko desetljeća formiralo se zakonodavstvo o dobrobiti životinja u Europi, Sjevernoj Americi i Australiji, a kakvo se danas počinje primjenjivati i u Hrvatskoj.
Nažalost, mnogo od onoga što se dokazalo u istraživanjima o dobrobiti životinja ne primjenjuje se zbog toga što se ne smatra financijski isplativim, čak i kada je to štetno za zdravlje ljudi. Nadalje, temeljem istraživanja osmišljeni su novi sustavi držanja životinja na farmama, koji su otklonili prijašnje probleme i stvorili nove.
Kao izravan rezultat Brambellovog izvještaja, organiziran je FAWAC (Farm Animal Welfare Advisory Committee - Vijeće za dobrobit farmskih životinja). Taj odbor razišao se u isto vrijeme kada je u srpnju 1979., od strane britanske vlade osnovan FAWC (Farm Animal Welfare Council). FAWC je kasnije poboljšao koncept pa je on poprimio formu pet prava (sloboda) kakvu poznajemo danas:
Pet prava
- Pravo na hranu i vodu - slobodan pristup svježoj vodi i hrani što će omogućiti zdrav razvoj i život
- Pravo na udoban smještaj - život u prikladnoj okolini, osigurani zaklon i mjesto za odmor
- Pravo na život bez boli, ozljeda i bolesti - prevencija ili rano dijagnosticiranje i liječenje bolesti
- Pravo na izražavanje prirodnog ponašanja - život u prikladnom prostoru i uvjetima, kao i društvu životinja iste vrste
- Pravo na život bez straha i opasnosti - život u uvjetima koji će spriječiti psihičke patnje i stres
Prema shvaćanjima FAWC-a, bilo koja životinja koju čovjek iskorištava morala bi u najmanju ruku biti zaštićena od nepotrebne patnje. Prema njima, zadovoljavajuća dobrobit životinje uključuje njezinu dobru kondiciju i zbrinutost. S te pozicije, dobrobit životinja, bilo na farmi, u prijevozu, na tržištu ili u klaonici, trebala bi biti promatrana kroz pojam 'pet prava (sloboda)'.
Treba naglasiti kako u spomenutih 'pet prava' nije uključeno temeljno pravo životinje - da živi bez iskorištavanja od strane čovjeka. Koncept 'pet prava' temelji se na minimalnim pravima svake životinje, kako bi u sustavu uzgoja, transporta i do predviđenog vremena klanja, što manje pobolijevala i ne bi umrla.
Danas se koncept 'pet prava (sloboda)' proširio i na druga područja zaštite životinja, primjerice na životinje u zoološkim vrtovima i na kućne životinje. Tako se u hrvatskom Pravilniku o uvjetima kojima moraju udovoljavati skloništa za životinje i higijenski servisi u članku 13. navode četiri temeljna prava životinja smještenih u objektima spomenutima u Pravilniku – da ne trpe glad i žeđ; da nisu izložene fizičkoj nelagodi i strahu; da su zaštićene od ozljeda i bolesti; da se nalaze u svojoj vrsti primjerenom okolišu.
S pozicije prava životinja, treba naglasiti kako je koncept 'pet prava' proizašao iz potrebe poboljšanja uvjeta u kojima se drže životinje koje ljudi uzgajaju za hranu, a da je zahtjev za njihovom dobrobiti motiviran ekonomskim razlozima, ne etičkim. Riječ je o minimalnim pravima životinja unutar sustava gdje se njima manipulira i gdje su one u ropskom odnosu prema čovjeku.
Jedina prava zaštita životinja i poštivanje njihovih prava sadržani su u osnovnom konceptu pokreta za prava životinja – životinje nisu tu da ih jedemo, nosimo, eksperimentiramo na njima, da ih zatvaramo i tjeramo da nas zabavljaju i ispunjavaju naše gastronomske, emocionalne, psihičke i druge potrebe. Prava ostalih životinja ne razlikuju se od prava ljudi, a to je život bez iskorištavanja, držanja u podređenom položaju, patnje, boli, nasilja i ubijanja.
![Svinja i mačka [ 36.08 Kb ]](/data/image_2_6011.jpg "Svinja i mačka [ 36.08 Kb ]")
