Eskimska prehrana koristi se kao dokaz da je meso zdravo: evo prave istine
Mesna prehrana stanovnika polarnih područja, Sibira, Aljaske, Kanade i Grenlanda, često se koristi kao argument u raspravama o zdravstvenim učincima jedenja mesa na ljudski organizam.
Na žalost zagovornika prehrane s visokim udjelom životinjskih namirnica, takozvana eskimska prehrana dokazuje upravo suprotno, piše liječnik John McDougall na svojem webu.
Naime, on je zagovornik prehrane zasnovane na žitaricama, povrću i voću, kakvu preporučuje svojim kardiološkim pacijentima. Stanovnici polarnih područja, u znanosti i dalje zvani Eskimi, iako mnogi od njih danas smatraju to ime uvredljivim, hranili su se u prošlosti upravo suprotnom prehranom.
Zbog nepovoljnog okoliša, biljnu hranu uglavnom su jeli tek tijekom dva ljetna mjeseca, kada su skupljali razno jestivo korijenje i bobice. Ostatak godine jeli su uglavnom meso i mast životinja iz svojeg okoliša – kitova, tuljana, ptica, sobova, raznih vrsta riba.
Odavno kruže glasine da Eskimi ne pate od srčanih bolesti, raka i drugih bolesti zapadne civilizacije. Tijekom sedamdesetih godina prošloga stoljeća pisalo se o “eskimskom paradoksu”, zdravom životu na hrani bogatoj masnoćama i siromašnoj vlaknima. Tvrdilo se da su omega-3 masne kiseline iz riba čudotvorne i da štite od bolesti. Ta je teorija nekritički prihvaćena, iako su svi dokazi ukazivali na suprotno.
Eskimska prehrana
Većinu od 3100 dnevnih kalorija potrebnih u aktivnom životnome stilu Eskimi su dobivali iz masnoća, a ne iz bjelančevina. Ugljikohidrate su dobivali u obliku glikogena, jedući sirovo meso. Izrazito im je nedostajalo kalcija, kojega nema u mišićnome tkivu. Iz mesa su dobivali pola preporučene dnevne doze vitamina C i gotovo dovoljno vitamina D. Zapravo, živjeli su na granici neuhranjenosti.
Ne postoji eskimski paradoks
Ljudi su dizajnirani za život na žitaricama, voću i povrću. Eskimski opstanak je samo spomenik čovjekove prilagodljivosti. Možemo jesti sirovo i kuhano meso, ali cvatemo od voća i povrća. Evo zdravstvene cijene koju su Eskimi plaćali:
1. Arteroskleroza
Tvrdnje da Eskimi nisu patili od srčanih bolesti su lažne. Imaju sličnu prevalenciju srčanih bolesti kao i druge populacije, povećanu smrtnost od moždanog udara, ukupno dvostruko veću smrtnost od drugih populacija i žive deset godina kraće od Danaca, utvrdilo je istraživanje danskih znanstvenika.
Pronađeni su mumificirani ostaci Eskima stari 2000 godina, i na njima je otkriveno značajno otvrdnjavanje arterija u mozgu, srcu i udovima, uzrokovano mesnom prehranom. National Geographic objavio je 1987. članak o dvije eskimske žene, jednoj u dobi od dvadesetak, drugoj od četrdesetak godina, koje su pronađene smrznute nakon pet stoljeća. Pregledom je utvrđeno da su obje patile od osteoporoze, kao i od teške arteroskleroze.
2. Eskimi imaju krhke kosti
Prehrana s niskim kalcijem i nedostatak sunca manji su čimbenici za osteoporozu današnjih i povijesnih Eskima. Eskimi iz Aljaske stariji od 40 godina imaju 10 do 15 posto veću poroznost kostiju od bijelaca iz donjih 48 država. Istraživanje je objavljeno 1974., a izvršeno je na 107 starijih osoba.
Evo što su zaključili znanstvenici: “Starački gubitak koštane mase, koji se događa kod mnogih populacija, nastupa ranije i oštrije kod Eskima. Prehrambeni faktori, visoki unos bjelančevina, dušika, i fosfora te nizak unos kalcija mogu se povezati s time.”
Bjelančevine, osobiti životinjske, ozbiljno opterećuju tijelo kad ih se pretjerano uzima. Jetra i bubrezi moraju se truditi kako bi izlučili višak bjelančevina i njihove nusproizvode urinom. Stoga Eskimi imaju uvećana jetra i proizvode povećane količine urina. Kosti igraju svoju ulogu, neutralizirajući kiseline u tijelu. Stoga putem bubrega gube minerale i dolaze u stanje zvano osteoporoza.
3. Paraziti
Životinje redovito prenose bolesti ljudima koji ih jedu. Jedan od primjera je trihinoza koju ima 12 posto starijih Eskima. Ona je posljedica jedenja sirova i zaraženog mesa. Često nema posljedica, ali može rezultirati bolešću i smrću.
4. Kemijsko zagađenje
Od sedamdesetih godina prošloga stoljeća eskimska prehrana obiluje visokim razinama toksičnih organskih spojeva i teških metala. Te su kemikalije lipofilne, pa se talože u masnim tkivima kopnenih i morskih životinja. Arktički narodi u svojim tijelima sadrže najveće koncentracije tih zagađivača, iako žive najdalje od industrije koja ih proizvodi. Razine su toliko visoke da bi se mlijeko grenlandskih dojilja drugdje klasificiralo kao opasni otpad.
Zašto se proširila pogrešna interpretacija eskimske prehrane?
Pogrešne interpretacije lako se šire jer:
- Ljudi vole čuti dobre vijesti o svojim lošim navikama.
- Prehrambene “činjenice”, čak i kada su lažne i štetne, koriste se za prodaju mesa, riba i drugih proizvoda.
- Mediji vole naslove koji vuku čitatelja, kao “Eskimska prehrana dokazuje da je meso zdravo”.
Napisao: Marko Ćustić
Objavljeno 27. listopada 2015. na fresh.hr.
Objavljeno: studeni 2015.
![Eskimska prehrana - johntyman.com [ 230.12 Kb ]](/data/image_3_10183.jpg "Eskimska prehrana - johntyman.com [ 230.12 Kb ]")
