18.09.04. Mit o mlijeku
Degustacijom biljnih mlijeka i mliječnih proizvoda, Prijatelji životinja žele razbiti mit o mlijeku
Jeste li znali da mlijeko nije zdravo te da je mit o zdravom mlijeku proizvod marketinških trikova mliječne industrije koja se uz industrije oružja, mesa i duhana ubraja među četiri najjače industrije u svijetu?
Kako bi javnost upoznali s okrutnošću mliječne industrije te opasnosti mlijeka po ljudsko zdravlje, Prijatelji životinja će u subotu, 18. rujna 2004., ispred hotela Dubrovnik u Gajevoj ulici u Zagrebu postaviti informativni štand na kojem će zainteresiranima dijeliti informativne materijale o mlijeku i mliječnim proizvodima, a građani će moći dobiti informacije i putem info panoa s fotografijama. U 12 sati bit će organizirana i velika degustacija sojinog, zobenog i rižinog mlijeka, kao i biljnih vrhnja, pudinga, jogurta, kefira, sireva i namaza, a bit će postavljen i poseban pult s izvrsnim kolačima bez mlijeka i jaja.
Svrha mlijeka jest da hrani isključivo mladunčad isključivo svoje vrste. Budući da nijednoj vrsti nije prirodno da pije mlijeko u odrasloj dobi kao što joj nije prirodno ni da pije mlijeko neke druge vrste, čovjek ostaje jedina vrsta koja pije mlijeko u odrasloj dobi i još k tome mlijeko druge vrste.
Konzumacija životinjskog mlijeka može izazvati opasnosti za ljudsko zdravlje: nepodnošljivost laktoze (mliječnog šećera) radi nedostatka enzima laktaze; povećana sklonost arteriosklerozi i kardiovaskularnim i cerebrovaskularnim bolestima; povećani rizik za obolijevanjem od pojedinih vrsta raka (prostate, rektuma i dojke); mogućnost pojave nekih teških neuroloških bolesti poput amiotrofične lateralne skleroze; alergijske reakcije na mliječne bjelančevine i na moguća zagađenja unutar mlijeka; zarazne bolesti uzrokovane raznim vrstama bakterija (Salmonella, Yersinia, Campylobacter, Listeria) i virusa i drugih mikroorganizama, kojima mlijeko i mliječni proizvodi mogu biti zaraženi; rezistencija na antibiotike radi učestale izloženosti antibioticima iz kravljeg mlijeka; utjecaj hormona, nataloženih pesticida i ostalog zagađenja, poput krvi i gnoja; osteoporoza; moguća povezanost raznih vrsta leukemija s kravljim virusom leukemije, kao i brojna druga stanja. Kod djece se mogu javiti alergije, sideropenična anemija i posljedično nešto niža inteligencija, rani početak arteriosklerotičnih promjena na krvnim žilama, juvenilni dijabetes (tip I), akne, reumatoidni artritis, karijes, zarazne bolesti.
Ne samo da su mlijeko i mliječni proizvodi štetni za ljudsko zdravlje te vezani uz mnoge bolesti suvremenog načina prehrane djece i odraslih, već je industrija mlijeka okrutni ubojica životinja i veliki zagađivač okoliša: većinu krava umjetno oplođuju; krave muzu i nekoliko puta dnevno i do deset mjeseci godišnje, čak i za vrijeme trudnoće; umjesto da proizvode tri litre mlijeka dnevno za svoje tele, one ih proizvode 30; telad se odvaja od majki kratko nakon rođenja i nakon četiri mjeseca ubija za teletinu; težina kravljeg vimena može biti i do 50 kg; krave hrane koncentratima proteina da bi povećali proizvodnju mlijeka; 25% krava pati od infekcija poput mastitisa; prirodni životni vijek krave trajao bi oko 20 godina, ali tjeranu preko svojih mogućnosti, izmorenu i oboljelu, kolju je kad je stara otprilike 5 godina; otpad koji krave proizvode glavni je uzročnik zagađenja voda: krava ispusti oko 200 litara metana, jednog od glavnih uzročnika globalnog zagrijavanja.
Iako mlijeko nije potrebno ljudskom organizmu, ne moramo ga se odreći. Na tržištu postoje razne vrste biljnih mlijeka kao što su sojino, rižino, zobeno, mlijeka iz orašastih proizvoda, kao i biljna vrhnja, sirevi, pudinzi, jogurti. Ti proizvodi su jeftiniji za proizvodnju, ne štete okolišu, ne uzrokuju patnju životinja, a i bogatstvom svojih okusa nadmašuju okus životinjskih izlučevina.
Ovom akcijom Prijatelji životinja žele ukazati da svaki pojedinac ima mogućnost odlučiti hoće li nastaviti podupirati mit o mlijeku i time narušavati vlastito zdravlje i zdravlje svojih bližnjih, podupirati ubijanje životinja i zagađivati okoliš te uništavati prirodne resurse.
