Kada govorimo o bioetici i pravima životinja nezaobilazno je veganstvo kao rastući pokret u Hrvatskoj i svijetu. Na veganstvo se ljudi odlučuju iz etičkih, ekoloških i zdravstvenih razloga.

Meso

Preko 60 milijardi životinja godišnje izloženo je nezamislivoj patnji uzgoja i brutalno zaklano zbog ljudske obijesti jedenja mesa. U tu strahovitu brojku nisu uključene životinje u domaćinstvima niti ribe čija se patnja i smrt ‘mjeri’ u tonama. Životinje natrpane na famama i potoci krvi koji teku iz klaonica u izravnoj su vezi s našim tanjurima odnosno s našim prehrambenim navikama. Nije potrebno da zbog našeg obroka pate druge životinjske vrste. Ljudi mogu bez životinjskih proizvoda, čak niti prirodno nisu mesojedi, no i pored toga zlorabe svoju inteligenciju da uskraćuju drugim životinjskim vrstama pravo da ne budu potlačene.

Neodrživost

Način prehrane koji uključuje ubijanje životinja ne samo da je primitivan i nasilan, već je i neodrživ za čitav planet Zemlju. Gubici prirodnih resursa i ekološke štete koju mesna industrija uzrokuje su izrazito velike. Prehrana mesom je vrlo rastrošna jer su za tov životinja potrebne silne količine usjeva i pitke vode, odnosno ogromne obradive površine na kojima bi se mogli saditi usjevi za ljudsku prehranu. Upravo je tu izravna poveznica s gladi u svijetu u kojem se jedni razbacuju dragocjenim prirodnim resursima dok ih drugi nemaju ni za preživljavanje. Čak se i prašume prvenstveno sijeku zbog pašnjaka ili obradivih površina na kojima se uzgaja hrana za tov životinja.

Veliki rezervoari pitke vode su također na izdisaju zbog napajanja uzgojnih životinja i navodnjavanja. Potrošnja struje, nafte i ostalih resursa također nije zanemariva. Stočarstvo uzrokuje i veliko zagađenje tla, vode i zraka i to sa značajnim utjecajem na održivost života na Zemlji. Goruće pitanje klimatskih promjena u direktnoj je vezi s našim načinom prehrane s obzirom da upravo uzgoj životinja stvara enormnu emisiju plinova odgovornih za zagrijavanje atmosfere. Najjednostavnija i najučinkovitija stvar koju pojedinac može učiniti da pomogne u borbi protiv klimatskih promjena je da postane vegan.

Zdravlje

Uz sve to, prehrana mesom i namirnicama životinjskog podrijetla narušava ljudsko zdravlje i povezana je s gotovo svim današnjim smrtonosnim bolestima poput bolesti srca i krvnih žila, moždanog udara, karcinoma i pretilosti. Vegani u prosjeku znatno manje obolijevaju i žive dulje, a ne treba zanemariti i činjenicu da su gotovo sva trovanja hranom uzrokovana namirnicama životinjskog podrijetla. Kada se na sve to pridoda i današnji način držanja životinja odnosno svi antibiotici i hormoni kojima se životinje tretiraju kako bi proizvođači imali manje „gubitaka“, a životinje što brže dosegle svoju maksimalnu masu, te pesticidi kojih je zbog nakupljanja u mesu višestruko više nego u biljkama, jasno je da ljudska navika jedenja životinja ne koristi niti čovječanstvu niti svim ostalim oblicima života na zemlji.

Jaja i mliječni proizvodi

Kokoši tako natrpane u kaveze da ne mogu čitav život raširiti krila i koje, nakon što se iz njih iscrpi snaga da nesu jaja, završe na ‘traci smrti’, jasan su razlog zbog kojih mnogi ljudi ne jedu jaja i pored činjenice o visokoj razini kolesterola u njima.

Jedna vrlo neprirodna prehrambena ljudska navika je i konzumacija životinjskog mlijeka s obzirom da niti jedna druga životinjska vrsta ne pije mlijeko neke druge životinjske vrste kao što niti jedna druga životinjska vrsta ne pije mlijeko u odrasloj dobi. Krave koje imaju mlijeko za svoje mlade pretvorene su, da bi zadovoljile ogromnu ljudsku potražnju, u biološke strojeve dajući do 50 litara mlijeka dnevno iako prirodno daju najviše tri litre koliko im treba za prehranu teleta. Da bi proizvodile mlijeko, krave se stalno umjetno oplođuju, a djeca se od majki odvajaju i šalju na tov i klanje. Svaki sisavac ima različit sastav mlijeka prilagođen potrebama svoje vrste, što je jasan pokazatelj neprikladnosti životinjskog mlijeka za ljudsku prehranu i izravne povezanosti s bolestima ljudi. Sve su to samo neki od razloga zbog kojih vegani ne konzumiraju životinjsko mlijeko.

Veganstvo u porastu

Veganska prehrana ne znači gubitak uživanja u okusima. Pored okusa mesa koji se postiže začinima, u proizvodima biljnog podrijetla na raspolaganju je i velika paleta jela i proizvoda koji nisu uključeni u standardnu europsku prehranu. Prema istraživanju njemačkog udruženja trgovina hrane (BVHL) iz 2023. godine, oko 12% građana Njemačke su vegetarijanci ili vegani. Ranije procjene iz 2020. godine sugerirale su da je broj vegana u Njemačkoj udvostručen u odnosu na prethodne godine, dosegnuvši oko 2,6 milijuna ljudi, što je činilo približno 3,2% stanovništva. Iako Hrvatska nema toliku brojnost osviještenih građana po pitanju prehrane, nije zanemariva brojka od preko 160 tisuća hrvatskih građana koji su se prema zadnjem istraživanju javnog mnijenja izjasnili kao vegani.

Zbog izrazito slabe opće educiranosti o povezanosti ljudske prehrane sa zdravljem, ekologijom i etikom, te zbog mnogih predrasuda o veganstvu, za preporučiti je daljnje informiranje, a ovaj članak neka posluži kao poticaj svima koji život žele živjeti odgovorno i koji su spremni mijenjati svoje navike. Svaki korak prema etičnom i održivom načinu prehrane je važan i svaki pojedinac u tom pogledu treba biti svjestan da ima moć promijeniti svijet i učiniti ga boljim za sve njegove stanovnike.