Prestanak ubijanja zdravih pasa u Dumovcu

SHARE

Poštovani gospodine Tomaševiću,

prema statistici objavljenoj na stranici Skloništa za nezbrinute životinje Grada Zagreba u Dumovcu, 2025. godine u tom skloništu zaprimljeno je 726 pasa, a eutanazirano ih je 18.

Istodobno, druga kvalitetna skloništa u Hrvatskoj bilježe značajno manji broj eutanaziranih pasa:

Sklonište u Dubrovniku od početka rada (studeni 2023.) do početka travnja 2026., dakle u razdoblju od dvije godine i četiri mjeseca, ukupno je eutanaziralo 16 pasa. Tijekom 2025. godine u skloništu su eutanazirali pet pasa, od čega tri starija kronično bolesna psa preuzeta još sa Žarkovice, jednog pronađenog lovačkog psa u izrazito lošem i neizlječivom zdravstvenom stanju te jednog psa koji je umirao od bolesti jetre.

Sklonište Prijatelji u Čakovcu primilo je u 2025. godini 766 pasa, a eutanaziralo njih šest. Riječ je o starim psima koji su bolovali od spondiloze/artroze, fibrosarkoma s metastazama, otkazivanja bubrega, tumora jetre i bubrega te puknuća tumora, dok je samo jedna kujica bila mlađa, no došla je u sklonište s metastazama na plućima. Svi psi bili su liječeni, neki i mjesecima, sve dok nije postalo jasno da nema poboljšanja.

Sklonište u Poreču tijekom 2025. nije eutanaziralo nijednog psa! U sklonište su u 2025. godini ušla 183 psa, od kojih su umrla četiri – dva od starosti i lošeg općeg stanja, koja je sklonište liječilo, a dva od teških ozljeda.

Sklonište u Osijeku (Udruga Pobjede) primilo je u 2025. 290 pasa, a eutanaziralo dva umiruća psa – staroga nepokretnog psa s artritisom i dekubitusima te psa s metastazama tumora, od kojih je primarni bio na prostati.

 

Usporedni podaci iz drugih skloništa upućuju na značajne razlike u broju eutanazija koje nije moguće objasniti isključivo razlikama u broju zaprimljenih životinja. Npr. sklonište u Čakovcu primilo je tijekom 2025. 40 pasa više od Dumovca, a eutanaziralo ih je šest, dok ih je Dumovec usmrtio 18.

Analiza javno dostupnih podataka za razdoblje od 2022. do 2025. godine ukazuje na trajno i višegodišnje odstupanje u udjelu eutanaziranih pasa između promatranih skloništa. U promatranom razdoblju Sklonište u Dumovcu bilježi višestruko veće omjere eutanazija u odnosu na sklonište u Čakovcu (približno 3 do 10 puta) te u odnosu na Udrugu Pobjede (približno 3 do 7 puta), pri čemu se razlike pojavljuju kroz više uzastopnih godina. To ukazuje na potrebu da Grad Zagreb detaljno preispita kriterije i razloge koji dovode do takve razlike u praksi postupanja u Skloništu u Dumovcu u odnosu na druga skloništa.

 

GODINA

 

SKLONIŠTE

 

PRIMLJENI PSI

EUTANAZIRANI PSIPOSTOTAK EUTANAZIRANIH PASA (%)
 

2022.

Dumovec745172,28 %
Prijatelji Čakovec8432 0,24 %
Udruga Pobjede37700,00 %
 

2023.

Dumovec533163,00 %
Prijatelji Čakovec7305 0,68 %
Udruga Pobjede2991 0,33 %
 

2024.

Dumovec564132,30 %
Prijatelji Čakovec8352 0,23 %
Udruga Pobjede28420,70 %
 

2025.

Dumovec726182,48 %
Prijatelji Čakovec76660,78 %
Udruga Pobjede29020,69 %

Na neopravdano povećan broj eutanazija u Dumovcu ukazivali smo i prošle godine, kada smo Vam slali i prijedloge za veću transparentnost i unapređenje rada zagrebačkog skloništa, između ostaloga i zbog kontinuiranih kritika u javnosti uključujući pitanja transparentnosti i kriterija za donošenje odluka o eutanaziji.

Prema odredbama Zakona o zaštiti životinja (NN 102/17, 32/19, 78/24), usmrćivanje pasa u skloništu može se provesti kada životinja trpi nepodnošljivu bol zbog neizlječive bolesti ili ozljede, dosegnula je visoku starost s nemogućnošću normalnog funkcioniranja, predstavlja opasnost za zdravlje ili sigurnost ljudi i drugih životinja, nužno je radi suzbijanja zaraznih bolesti ili zaštite okoliša i prirodne ravnoteže ili radi dobrobiti životinje. Odluku o usmrćivanju donosi ovlaštena osoba na temelju prosudbe doktora veterinarske medicine ili veterinarskog inspektora prema propisanoj nadležnosti, a sam postupak provodi isključivo doktor veterinarske medicine ili stručno osposobljeni veterinarski tehničar pod veterinarskim nadzorom. Svako usmrćivanje obavezno se evidentira u službenoj evidenciji skloništa, uz navođenje razloga, imena odgovornih osoba i datuma postupka.

Nadalje, Pravilnik o opasnim psima (NN 117/2008) propisuje za pse koje definira kao opasne mogućnost usmrćivanja isključivo: u slučaju ponovljenog napada opasnog psa na čovjeka ili drugog psa; u slučaju smrtnog ishoda napada psa na čovjeka; u slučaju da opasni pas koji je napao čovjeka ili životinju nakon školovanja nije postigao zadovoljavajuću ocjenu na testu provjere stupnja socijalizacije; u slučaju da vlasnik psa ne ispunjava propisane uvjete za držanje opasnog psa, a pas se ne može smjestiti u odobreno sklonište ni udomiti udomitelju koji u trenutku udomljavanja i za cijelo vrijeme držanja ne posjeduje drugog psa.

Kao što je razvidno iz usporedbe s drugim uspješnim skloništima, odgovorna skloništa pristupaju eutanaziji životinja u iznimno rijetkim slučajevima, i to kada je riječ o teško bolesnim ili ozlijeđenim životinjama, čiji bi nastavak života bio povezan s velikom patnjom. Nemaju praksu usmrćivanja pasa pasmine terijera tipa bul i njihovih križanaca koji se Pravilnikom definiraju kao opasni psi, već im odgovarajućom socijalizacijom nastoje pronaći adekvatne domove. Sklonište u Dumovcu ima povijest usmrćivanja zdravih pasa iz kategorije opasnih pasa, kojima su se, nakon socijalizacije, mogli pronaći domovi. To potvrđuje primjer psa Otta, koji je u skloništu proveo pet i pol godina, prošao socijalizaciju i uspješno je udomljen 2024. godine te je umro ove godine.

Svjesni smo da ograničeni kapaciteti za dugotrajan smještaj mogu dovesti do toga da se psima s manjim izgledima za udomljenje ne osigura dovoljno vremena za rehabilitaciju i pronalazak rješenja. Stoga apeliramo na Grad Zagreb da hitno proširi kapacitete Skloništa u Dumovcu, s naglaskom na trajni smještaj pasa koji su teško udomljivi ili neudomljivi zbog invaliditeta, ponašajnih teškoća ili drugih okolnosti.

Smatramo da se skrb o psima mora temeljiti na maksimalnoj mogućnosti rehabilitacije i udomljavanja, što je u skladu sa Zakonom o zaštiti životinja. Praksa drugih skloništa pokazuje da je moguće osigurati dugotrajan smještaj i kvalitetnu skrb i za pse koji nikada neće biti udomljeni, bez usmrćivanja zdravih životinja.

Zagreb ima resurse za proširenje kapaciteta i jačanje programa socijalizacije. Pojedinim psima potrebno je više vremena i intenzivniji rad zbog trauma koje su pretrpjeli, a iskustvo pokazuje da se dio njih s vremenom uspješno socijalizira i udomi, dok drugi mogu živjeti stabilno i dostojanstveno u skloništu uz odgovarajuće uvjete.

S obzirom na to da aktualni Pravilnik o uvjetima kojima moraju udovoljavati skloništa za životinje (NN 99/19, 8/21) omogućava vanjsko držanje pasa te propisuje minimalne uvjete ograđenog prostora, kućice i nadstrešnice,  nije financijski zahtjevno osigurati prostrane i funkcionalne uvjete boravka za teže udomljive ili neudomljive pse.

Stoga predlažemo da Grad Zagreb razmotri: izgradnju dodatnih prostora za dugotrajni smještaj pasa, povećanje kapaciteta za rad na socijalizaciji i izradu plana za postupanje s teže udomljivim psima.

Molimo Vaše očitovanje o navedenim prijedlozima i informacije o planiranim koracima Grada Zagreba. Predlažemo i održavanje sastanka u skorom roku kako bismo detaljnije raspravili ovu i povezane teme te razmotrili moguća rješenja u cilju unaprjeđenja postojećeg sustava.

S poštovanjem,

Luka Oman
predsjednik Udruge

Nedavno