22.04.02. Dan Zemlje
Informativni štand Prijatelja životinja povodom Dana planeta Zemlje
Udruga Prijatelji životinja 22. travnja će na Starčevićevom trgu postaviti informativni štand povodom Dana planeta Zemlje na kojem će se uz uobičajene letke i informativne materijale o zaštiti i pravima životinja nalaziti i informacije o ekologiji, odnosno o utjecaju farmskog uzgoja i mesne industrije na okolinu.
Prijatelji životinja je udruga koja zastupa zaštitu i prava životinja te vegetarijanstvo s etičkog, ekološkog i zdrastvenog aspekta. Kako postojeće ekološke udruge ne dotiču dublju ekologiju, odnosno uzroke globalnog zagađenja i uništenja osjećamo potrebu to isticati i potaknuti svijest građana za promjenama dok je još vrijeme.
Prijeko je potrebna intervencija svih raspoloživih snaga da se zaustavi masovno uništenje jedinog planeta kojeg imamo, a mesna industrija i navika jedenja mesa je uvelike odgovorna za neodgovorno i bespotrebno trošenje resursa i masovno zagađenje.
Prirodni resursi i energija: Za primjer uzmimo da Washington, Oregon i California troše 17 milijardi kilovatsati struje za uzgoj, što je dovoljno energije za osvjetljenje svake kuće u cijeloj državi - mjesec i pol dana. Za četveročlanu obitelj koja konzumira meso u godini dana potroši se goriva dostatno za 6 mjeseci vožnje automobilom.
Na istom komadu zemljišta potrebnom za proizvodnju 1 kg mesa može se proizvesti, primjerice, 200 kg krumpira ili 160 kg rajčica, i to uzimajući u obzir isti vremenski period. Isto tako umjesto 50 kg govedine možemo dobiti 1000 kg trešanja ili 6000 kg mrkve ili 4000 kg jabuka.
Na istoj površini tla koja je potrebna za prehranu 1 'mesojeda', može se prehraniti 20 vegetarijanaca! Nasuprot drugim ekonomskih granama, mesna industrija u skoro svim zemljama svijeta subvencirana je odnosno financijski podupirana od države jer ne bi bila profitabilna.
Zamislimo se ispred tanjura koji sadrži 1/2 kg goveđeg odreska.
Sada zamislite da u sobi s vama sjedi 45 do 50 ljudi koji ispred sebe imaju prazne tanjure. Za 'cijenu hranjenja' vašeg odreska, svaki njihov tanjur mogao bi biti ispunjen šalicom skuhane žitarice.
Voda: 100 litara vode potrebno je da bi se proizveo 1 kg pšenice, a za 1 kg mesa potrebno je 10000 litara vode. Količina vode potrebna za proizvodnju 10 kg odreska jednaka je količini vode koju jedna prosječna obitelj konzumira u cijeloj godini. Samo u SAD-u mesna industrija zagađuje vodu koliko sve industrije i svi gradovi zajedno! Oko 50% zagađenja vode u Europi uzrokovao je masovan uzgoj stoke. Dušik iz gnojiva uskladištio se u podzemnim vodama u tolikoj mjeri da neke mineralne vode više ne zadovoljavaju kriterije pitke vode. 50% od ukupne svjetske potrošnje vode troši se u svrhu masovnog uzgoja stoke!
Šume: Od 1970. više od 20 mil. hektara tropskih šuma pretvoreno je u stočne pašnjake!
Milijuni hektara tropskih šuma uništava se svake godine radi stočnih pašnjaka. Ovo ubija i ugrožava mnoge životinjske vrste, a također i tamošnje stanovništvo. S obzirom na ogromne potrebe mesne industrije, za 40 godina tropskih šuma više neće biti. Već 1/3 Zemljine površine koristi se za stočne pašnjake! Stočne farme uzrokuju 85% ukupnog isparavanja dušika u obliku amonijaka koji se smatra glavnim uzročnikom umiranja šuma.
Zemlja: Samo u SAD-u u zadnjih 200 godina uništena je 1/3 primarnog površinskog sloja (što je oko 17 cm) radi uzgoja stoke. A da bi se razvila 2cm površinskog sloja tla, potrebno je 200-1000 godina.
Zrak: Plin amonijak koji dolazi iz štala gdje se drže goveda uzrokuje više štete nego svi automobili i tvornice na svijetu zajedno.
Utjecaj masovnog uzgoja stoke glede globalnog zagrijavanja jednak je u potpunosti utjecaju automobilskog prometa, pa kada još uzmemo u obzir rušenje šuma za pašnjake i krmu za stoku, te pretvaranja savana u pustinje, eroziju brdovitih predjela, izuzetno veliku potrošnju vode i energije, vidimo da sa svakim kilogramom mesa trošimo, uništavamo i zagađujemo naš planet sa svakog aspekta.
