Poštovani gospodine Tomaševiću,
obraćamo Vam se zbog ozbiljnog i dugotrajnog problema provedbe kastracije slobodnoživućih mačaka na području Grada Zagreba.
Grad Zagreb trenutačno omogućava financiranje kastracija slobodnoživućih mačaka isključivo u Skloništu za nezbrinute životinje Grada Zagreba u Dumovcu. Takav model, iako formalno postoji, u praksi ne može pokriti realne potrebe na terenu. Jedna lokacija za cijeli grad objektivno ne može osigurati pravovremene termine za sve prijavljene mačke. Posljedice su: dugotrajno čekanje termina, odustajanje građana i udruga zbog logističkih prepreka, razmnožavanje u razdoblju čekanja i kontinuirano povećanje brojnosti slobodnoživućih mačaka. Time se gubi smisao mjere „Uhvati–Kastriraj–Vrati”, koja mora biti brza i operativno dostupna da bi bila učinkovita.
Pohvalno je što Grad sufinancira programe udruga za zaštitu životinja putem javnih poziva. No takav model ne osigurava stabilno i predvidivo financiranje, ovisi o administrativnim kapacitetima udruga, prebacuje operativni teret na volonterski sektor i ne predstavlja sustavnu komunalnu mjeru, već projektno financiranje. Sustavno upravljanje populacijom slobodnoživućih mačaka nije projekt, nego trajna obaveza jedinice lokalne samouprave u okviru brige o javnom zdravlju, komunalnom redu i dobrobiti životinja.
Pozitivno je i što Grad, sukladno zakonskim obavezama, omogućava postavljanje hranilišta. Međutim, hranilišta bez brze i široko dostupne kastracije dugoročno ne rješavaju problem brojnosti gradske populacije mačaka. Ako kastracija nije dostupna u kratkom roku i na više lokacija, populacija raste brže nego što se zahvati mogu provesti. Podatak da je u jednoj godini kastrirano oko 1000 mačaka zvuči značajno, ali bez procjene ukupne populacije slobodnoživućih mačaka u Zagrebu nije moguće tvrditi da je to dostatno. Udruge kontinuirano upozoravaju na nove kolonije i povećanje broja jedinki.
Ni jedan propis ne ograničava Grad da financiranje kastracija organizira kroz mrežu veterinarskih ambulanti. Naprotiv, lokalna samouprava ima ovlasti organizirati provedbu komunalnih mjera na najučinkovitiji način. Drugi gradovi, primjerice Čakovec, imaju sklopljene ugovore s više veterinarskih ambulanti kroz čiji rad financiraju provedbu kastracija napuštenih životinja i slobodnoživućih mačaka. U slučaju grada Zagreba, idealan cilj bio bi osigurati dostupnost kastracije praktički u svakom gradskom kvartu. To bi značajno ubrzalo provedbu, smanjilo troškove prijevoza i povećalo broj zahvata.
Naravno, snažno podržavamo i to što Grad Zagreb financira kastracije vlasničkih životinja. Međutim, bez paralelnog snažnog zahvata na populaciji slobodnoživućih mačaka, problem se neće stabilizirati. Nekontrolirano razmnožavanje u urbanim kolonijama generira stalni priljev bolesnih mačića u gradsko sklonište i povećava troškove Grada, a znamo i da sklonište u Dumovcu nema adekvatne uvjete i prostorni kapacitet za zbrinjavanje mačaka i skrb o njima.
Stoga predlažemo da Grad Zagreb:
– sklapa ugovore i omogući financiranje kastracija slobodnoživućih mačaka u više veterinarskih ambulanti na području grada
– uspostavi operativni model brzog naručivanja bez dugotrajnog čekanja termina
– u suradnji s udrugama definira kvartovske prioritete
– vodi centralnu evidenciju izvršenih zahvata
– objavi transparentne podatke o procjeni populacije i godišnjim ciljevima kastracije.
Ističemo da bez decentralizacije sustava, broj slobodnoživućih mačaka nastavit će rasti, a troškovi zbrinjavanja samo će se povećavati. Riječ je o pitanju učinkovite provedbe javne politike i zakonite brige o komunalnom redu i dobrobiti životinja. Zato očekujemo Vaše očitovanje te konkretne mjere kojima će se osigurati operativan, dostupan i sustavno uređen model kastracije slobodnoživućih mačaka na području Grada Zagreba, na čemu unaprijed zahvaljujemo.
S obzirom na sve navedeno, molimo Vas da nam u što skorijem roku predložite termin sastanka radi detaljnog razgovora o ovom pitanju, kao i o drugim aktualnim temama vezanima za provedbu mjera zaštite životinja na području Grada Zagreba.
S poštovanjem,
Snježana Klopotan Kačavenda
koordinatorica projekata

