Zapisnik sa 2. sastanka skloništa za napuštene životinje
2. Sastanak skloništa za napuštene životinje
Mjesto održavanja: Oaza Joyful Kitchen
Datum i vrijeme održavanja: Četvrtak, 15. lipnja 2023. godine s početkom u 10 sati
Pojavio se veliki broj predstavnika skloništa iz raznih dijelova Hrvatske, prisutne su bile i predstavnice Ministarstva poljoprivrede Ljupka Maltar i Andrea Mihaljević. Pozvani predstavnici veterinarske inspekcije nisu prisustvovali. Održane su i dvije prezentacije (Zakonodavstvo iz područja zaštite zivotinja; Problemi i prilike vezane uz suradnju s Jedinicama lokalnih samouprava) te rasprave prema dnevnom redu:
- 10:00 -10:15 Uvodni pozdrav organizatora i kratko predstavljanje prisutnih
- 10:15 - 11:00 Novi Zakon o zdravlju životinja
- 11:00 - 12:00 Pravilnik o uvjetima kojima moraju udovoljavati skloništa za životinje
- 12:00 - 12:30 Pauza
- 12:30 -13:30 Problemi i prilike vezane uz suradnju s Jedinicama lokalnih samouprava
- 13:30 - 15:00 Problemi s kojima se skloništa susreću + pozitivne prakse
Rasprava:
Aleksandra Hampamer: u 2,5 mjeseca u oglasima pasa je bilo 900.000 EUR tržišne vrijednosti, sve bez ikakvog poreza, na crno. Na to ne reagiraju niti Ministarstvo gospodarstva, Ministarstvo financija...
Luka Oman: Tražili smo od Veterinarske inspekcije da veterinarima objasni nove propise kako bi ih se počeli pridržavati. Stalno se borimo sa zabludom da je registracija uzgoja pri Ministarstvu poljoprivrede registracija djelatnosti. Nije! Djelatnost je obrt, tvrtka... Također, upis i prijepis pasa u Lysacan veterinari rade lako i bez provjere. I naravno, kontrola provedbe kontrole mikročipiranja pasa je ono što stalno tražimo ali toga nema. Nekim veterinarskim inspektorima je dovoljno da komunalni redari imaju čitač mikročipa i pristup Lysacanu, što se zasigurno ne može smatrati obavljenom kontrolom. Mnoge JLS ni to nemaju a kamo li da obiđu sva kućanstva i provjere jesu li svi psi mikročipirani. Tijekom vremena uvjerili smo se da je Zakon provediv i da donosi rezultate onima koji ih provode.
Ljupka Maltar: Sve što možemo je provesti upravni nadzor nad JLS – da li imaju odluke o uvjetima držanja ali ne možemo kontrolirati da li ih provode. Koordinacijske radne skupine bi trebale odrediti koje akcije su potrebne za neko područje, a ako ustanove da se ništa ne provodi po JLS onda je za to nadležan DIRH.
Često DIRH ne dolazi na koordinacijske sastanke.
Split: dva puta je održana KRS i nitko iz DIRH-a nije došao.
Maša Riznić: Osijek: jedan put je održana KRS na koju su pozvali uzgajivače koji nisu zainteresirani za provedbu Zakona, niti za kastracije!
Aleksandra Hampamer: Imamo dobar sastav KRS-a, neki su donijeli odluku o obaveznim sterilizacijama... Uz to, svakih 6 mjeseci se sastaje 25 načelnika gradova, razgovaramo o troškovima zbrinjavanja u odnosu na troškove kastracije i sl.
Luka Oman: U Zakonu je dobro osmišljen sastav KRS-a ali je problem u provedbi, većina ne funkcionira, ne sastaju se, ne prikupljaju podatke i ne rade analize što je koja JLS napravila po pitanju provedbe Zakona i tako dalje. Problem je i u članovima, u mogućnost uključivanja ostalih koji je namijenjen da se uključe drugi ne navedeni povezani sa zbrinjavanjem napuštenih životinja i zaštitom napuštenih životinja, a ne za uzgajivače. Ne prozivaju se JLS koje ne ispunjavaju obaveze... Da li imamo neki alat, možda da Ministarstvo uputi dopis županijama koje nemaju redovne sastanke KRS?
Ljupka Maltar: Pišemo i mi dopise. Išli su na dvije županije. U Brodsko-Posavskoj je bilo obostrano korisno ali nedostajalo je dosta članova
Maša Riznić: Prijavljivali smo gradove i općine i bili smo na gradskim vijećima. S Osijekom imamo ugovor, s više JLS ne možemo radi ograničenog kapaciteta. Ali, često nam se događa da komunalci u nekoj JLS stave psa u auto i izbace ga u Osijeku.
Ivana Varkonji: Neke općine nemaju komunalne redara niti ugovore.
Veterinari koji imaju koncesije i obilaze imanja i vide da životinje nisu označene mora upozoriti vlasnika.
Zna se tko je odgovoran, obaveze posjednika su vrlo jasne.
Obavezni su prema Zakonu o veterinarstvu
Ali to ne rade.
Veliki dio veterinari mogu odraditi na terenu. Prijaviti Veterinarskoj inspekciji. Problem je i što npr. ima mnogo prijava bez odgovora na ni jednu!
Luka Oman: Primjer su i romska naselja. Jasno je da su prioritet neoznačeni i nikad cijepljeni psi. Veterinarska inspekcija pregledava one koji su označeni da li su redovno cijepljeni, a to nije ključno. Važni su oni neoznačeni psi.
Na pitanje Ministarstvu koliko je pasa u RH čipirano, dobijemo odgovor 100% Svi koji su upisani u Lysacan!!
Ana Ivelja: 2015. godine izdano je rješenje o zatvaranju Žarkovice, 7 godina je prošlo prije nego što se išta dogodilo. Sada je Grad dobio kazne, počinioci idu na sud... tamo je pronađeno na stotine leševa... Strah me pomisliti što se događa diljem Hrvatske. Komunalni redar me obavijesti da je prijavio nešto vet inspekciji ali da vet inspektor ne odradi išta. Ja sam 1,5 godinu u tome i mogu reći da su zakoni ok ali se ne provode.
Luka Oman: Dubrovnik se sada posložio, ali što je s drugim općinama? Iza svakog neregistriranog skloništa stoji odgovornost lokalne zajednice.
Da je grad Dubrovnik imao 2006. registrirano sklonište, ne bi bilo ni Žarkovice.
Ana Ivelja: Kad je riječ o drugim općinama u okruženju, većina tih ugovora je fiktivna jer iz npr. Šibenika ne može na vrijeme stići pomoć životinji.
Andrea Mihaljević: Ideja Zakona je bila da se ugovori mogu sklopiti samo sa skloništem na području županije.
Luka Oman: U iznimci piše da ako potpišu ugovor sa skloništem u drugoj županiji ostaje obveza financiranja rada skloništa u njihovoj županiji. Također je važno zadovoljiti Zakon i Pravilnik. Sklonište ne može zadovoljiti Pravilnik ako ne mogu doći po psa u manje od dva sata od dojave, ne mogu biti predaleko.
Apsurd je i da npr. sklonište ima kapacitet 40 pasa, a ima 40 ugovora sa JLS! Da li nešto može Ministarstvo iskomunicirati po tome?
Ljupka Maltar: Mi možemo s njima razgovarati i ništa više. Šaljemo zahtjeve inspekciji i ne dobijemo odgovore. Ona je nadležna i može reagirati.
Luka Oman: Vlasništvo može utvrditi vet inspektor. Za pse bez čipa veterinarski inspektor utvrđuje vlasništvo.
Tatjana Zajec: Mi smo za 15 oduzetih pasa poslali tržnoj inspekciji račun. Dug je veliki ali onaj tko naređuje mjeru, taj plaća.
Zagreb je poslao DIRH-u račun za štence koji su ulovljeni u švercu iz Srbije, pa nas je DIRH molio za oprost duga.
Luka Oman: JLS imaju obavezu prema Zakonu. Potpis ugovora sa skloništem je samo jedan dio priče. U Zakonu ne piše kao obveza ugovor sa skloništem kao obveza već organiziranje zbrinjavanja napuštenih i ranjenih. Da li građani u nedjelju mogu nazvati nekoga zbog ranjene životinje?
Tatjana Zajec: Ne može se otvoriti sklonište ako niste educirali ljude. Ministarstvo bi trebalo pomoći u edukaciji.
Po Čl. 11 skloništa educiraju ljude
Nova skloništa nemaju educirane ljude niti imaju nekoga da educira
Luka Oman: To je vrlo specifično znanje. Ne znači da ako si radio sa životinjama da znaš raditi u skloništu.
Aleksandra Hampamer: Prevencija je važna. Zašto netko na nivou države – Ministarstvo ne propišu obaveznu kastraciju?
Luka Oman: Grčka je to napravila. Ako imate auto u vlasništvu, morate ga registrirati. Uz prava preuzeti i obveze. Treba propisati obvezan način kontrole razmnožavanja uz evidentirane izuzetke.
JLS i DIRH ne rade pa se okrećemo Vladi i Ministarstvu jer sve što je došlo s vrha je dalo efekta.
Rješenje je u kažnjavanju. Mi se ne možemo uspoređivati sa drugim državama koje puno toga imaju riješeno i bez zakona. Možete li vi iz Ministarstva pomoći s upravnim nadzorima?
Ljupka Maltar: Možemo samo provjeriti da li su u JLS donijeli Odluku. Veterinarska inspekcija može sve ostalo.
Luka Oman: JLS trebaju provoditi konstantno kontrolu mikročipiranja, obilaziti kućanstva.
Aleksandra Hampamer: Veterinar mora reći da nađenog psa neće čipirati već mora biti čipiran preko skloništa. To je više posla ali jedino tako možemo imati stvari pod kontrolom. Pas može biti čipiran samo u uzgoju ili preko skloništa, nema drugog načina. U Sloveniji to već provode i veterinari ako tako ne rade budu kažnjeni, čak može doći i do gubitka licence.
Luka Oman: Imamo slučajeve kada općine same udomljavaju, a mora ići sve preko skloništa.
Ivana Crnoja: „Preodgojili“ smo Osijek. Dolazili su po pse za lanac, to nismo dozvolili, trend se mijenja, 90% udomimo lokalno. Ljudi često misle da je rad u skloništu igra s psima, a to je naporan rad sa puno edukacije, marketinga, stalne komunikacije s ljudima.
Luka Oman: Voditelj skloništa treba biti dobar manager i razumjeti se u PR.
Tatjana Zajec: Ja imam majicu skloništa, stalno propagiram. Na udomljavanja možemo utjecati... Moramo biti prisutni u javnosti i prepoznatljivi.
Aleksandra Hampamer: Zaposlili smo osobu za fotografiranje i oglase, a kad nemamo novaca za to smo tražili volontere. Imamo kontejnere za smještaj volontera iz drugih gradova i inozemstva.
Ana Ivelja: Tik-tok, udruge iz inozemstva i organizacije za volontiranje – to pomaže.
Tatjana Zajec: Imamo protokol za rad s volonterima. Radimo interne edukacije, o zdravlju, o radu s psima... Zamolite veterinare da vam odrade koju edukaciju. Svi volonteri moraju biti prisutni, upisuje se u njihove kartone. Imamo obučenog koordinatora volontera. Volonteri se moraju ponašati u skladu s pravilima. Imamo tri kategorije volontera, ovisno o tome za koji dio rada su obučeni i spremni. Kada smo postavili sustav imamo volontere koji su u redu, pravila ponašanja su takva da odgovaraju psima, a ne ljudima.. Needucirani volonter i volonter koji se ne ponaša u skladu s pravilima može napraviti veliku štetu. Ljudima svašta padne na pamet. Jedna volonterka je ušla u boks psu iako je na boksu bila jasna oznaka OPASAN PAS!
Sklonišna veterina i rad u skloništu je nešto posve drugačije od veterinarske prakse za kućne ljubimce i rada s kućnim ljubimcima. Od protokola za zdravlje do treninga. Dogs Trust pruža 1 tjedan besplatnog treninga u UK, samo treba platiti avio-kartu. Brian Faulkner, stručnjak za animal handling je otišao u penziju ali i dalje povremeno radi i pomaže...
Aleksandra Hampamer: Volontere dobivamo i kroz program probacije Ministarstva pravosuđa. Naravno, njima ne dopuštamo rad sa psima ali nam obave dosta važnih i potrebnih poslova.
Luka Oman: Probacijski programi uključuju dosta radnih sati koje treba odraditi i tu ne smije biti „popusta“, nema „upisa“ neodrađenih sati. Moramo imati na umu da su to ljudi koji su napravili neki prekršaj i ne smijemo si dozvoliti rizik da opet nešto naprave u vrijeme kada smo ga upisali da je radio u skloništu, držati se pravila probacijske službe. Naravno, ukoliko osoba na probaciji ne odrađuje kvalitetno i potrebno, ne morate ga zadržati do kraja.
Predlaže se za predstavnicu skloništa Maša Riznić iz Skloništa Udruge Pobjede i za zamjenicu Tatjana Zajec iz skloništa Dumovec te je prijedlog jednoglasno prihvaćen.
Zaključci:
- Zbog velikog broja napuštenih životinja postojeća skloništa su prenapućena i preopterećena. Najvećim dijelom za to je odgovorna slaba preventiva i kažnjavanje. Još uvijek veliki broj JLS ne odrađuje zakonom propisane obaveze, ne vrše redovne kontrole čipiranja, a veterinarske inspekcije ne vrše dovoljno nadzora i ne primjenjuju kaznene odredbe u dovoljnoj mjeri.
- Županijske koordinacijske radne skupine se rijetko ili nikako ne sastaju, ne prikupljaju podatke s terena i ne reagiraju adekvatnim akcijama.
- Primjena mnogih propisa, osobito onih novijih, je nedostatna. Veterinari se trebaju pridržavati tih propisa, osobito da niti jedan pas ne može biti čipiran ukoliko nije čipiran na vlasnika legla ili prošao registraciju u skloništu. Ovo je jedna od važnijih mjera koja nije dovoljno saživjela u praksi, a značajno bi utjecala na smanjenje napuštanja i neodgovornog uzgoja i vlasništva.
- Neka skloništa ima više potpisanih ugovora s JLS i obaveza prema JLS nego što to njihovi kapaciteti dopuštaju
- Skloništa imaju i problema s volonterima koji imaju dobru volju ali rad u skloništima je posve drugačija priča od rada s kućnim ljubimcem te se predlaže skloništima da uvedu stroge protokole i treninge za volontere.
- Otvaraju se i nova skloništa što je dobro. Međutim i sklonišna veterina i rad u skloništima ima posve druge protokole od veterinarske prakse, te također treba nove vlasnike i novi kadar obučiti.
- Predstavnica skloništa je Maša Riznić iz Skloništa Udruge Pobjede i zamjenica je Tatjana Zajec iz skloništa Dumovec.
PREZENTACIJA ZAKONODAVSTVO I ZAŠTITA ŽIVOTINJA
PREZENTACIJA PROBLEMI I PRILIKE
