Zabrana korištenja naprava za kažnjavanje ponašanja životinja
Podržavamo članak 5., stavak 2., točku 7. u Prijedlogu Zakona o zaštiti životinja kojim je zabranjeno ''koristiti tehničke uređaje, pomoćna sredstva ili naprave kojima se u obliku kazne utječe na ponašanje životinja, uključujući bodljikave ogrlice ili sredstva za dresuru koja uključuju upotrebu električne struje ili kemijskih tvari, čijim korištenjem se uzrokuje bol''.
Ova odredba u skladu je i s odredbom u Prijedlogu Zakona po kojoj posjednik ne smije ''nanositi bol, patnju i ozljede životinjama pri dresuri'' (članak 6., stavak 1., točka 3.).
Vezano uz to, podržavamo i novu odredbu u Prijedlogu Zakona: ''Posjednik mora odgovarajućim odgojem i/ili školovanjem ili drugim mjerama držanja kućnog ljubimca osigurati da životinja nije opasna za okolinu.'' (članak 53., stavak 1.).
Ove odredbe dobro reguliraju problematiku vezanu uz nepravilnu i agresivnu dresuru pasa te usmjeravaju građane, umjesto na kažnjavanje, na odgoj i školovanje pasa kao jedine učinkovite mjere socijalizacije i postizanja pozitivnih promjena u ponašanju pasa.
Predlažemo da se odredba članka 5., stavka 2., točke 7. dopuni na sljedeći način:
''(2) Zabranjeno je:
7. koristiti tehničke uređaje, pomoćna sredstva ili naprave kojima se u obliku kazne utječe na ponašanje životinja, uključujući bodljikave ogrlice, davilice ili sredstva za dresuru koja uključuju upotrebu električne struje ili kemijskih tvari, čijim korištenjem se uzrokuje bol ili se može narušiti zdravlje životinje''.
Obrazloženje:
Igor Gaćeša, instruktor i savjetnik za ponašanje pasa, navodi da je pri radu sa psima još uvijek uobičajeno upotrebljavati zatezne ogrlice (davilice), koje se prilikom nagla trzaja povodcem stisnu oko vrata psa te tako uzrokuju bol, ali i bodljikave ogrlice, čije zatupljene bodlje dodiruju pseći vrat, a prilikom trzaja stežu i pritišću bodlje na vrat stvarajući time bol. Na tržištu su dostupne i takozvane šok-ogrlice. Ovisno o tipu ogrlice, neugodu i bol izaziva ili strujni udar, koji se dvjema elektrodama prenosi na pseći vrat, ili mlaz hladna zraka, koji se pod visokim pritiskom oslobađa iz spremnika smještena na ogrlici.
Primjena kažnjavanja tehničkim uređajima, pomoćnim sredstvima ili napravama ima niz negativnih posljedica koje se odražavaju kao promjene u emocionalnom stanju psa, a time i kao neželjene promjene u ponašanju.
Neugoda i bol u psu izazivaju osjećaj straha, što je ujedno i razlog zbog kojega životinja nakon kažnjavanja sve rjeđe ponavlja sporno ponašanje ili ga više uopće ne ponavlja. Strah dovodi do povećane razine stresa - stanja organizma koji životinju priprema na bijeg ili borbu. Gospodin Gaćeša upozorava da stoga nije neuobičajeno da je životinja u takvom stanju sklonija obrambenom (agresivnom) ponašanju, koje može biti usmjereno na onoga tko kažnjava ili na nekoga tko se nalazi u neposrednoj blizini - primjerice, na drugu osobu ili životinju.
On ističe da je očekivanje da će se problemi u ponašanju pasa riješiti kažnjavanjem u potpunosti pogrešan pristup rješavanju problema. Razlog tome je i taj što je pri primjeni kažnjavanja teško biti siguran s čime će točno pas povezati doživljenu neugodu − to može biti prostor u kojem se nalazi, osoba ili životinja na koju je usredotočen u trenutku kažnjavanja ili bilo što drugo što se nalazi u njegovoj okolini. Time se ostavlja mogućnost za razvoj straha, a u konačnici i obrambenog ponašanja ili želje za izbjegavanjem onoga što je pas povezao s neugodom i boli.
Dr. sc. Irena Petak, dipl. ing. biol., uputila je tijekom rada Povjerenstva za izmjene i dopune Zakona o zaštiti životinja 2015./2016. svoje mišljenje o korištenju uređaja i naprava za kažnjavanje pasa, iz pozicije animalne psihologije (biheviorizma):
''1. Agresija kao poremećaj u ponašanju pasa nije jedinstvena, već se u najširem smislu može podijeliti na 13 različitih vrsta. U svrhu liječenja problema agresije, odnosno resocijalizacije opasnih pasa, potrebno je pristupiti svakom obliku agresije zavisno od uzroka. Neki od uzroka mogu biti fizička bol, disbalans u ravnoteži hormona, strahovi i fobije, nedostatna ili neodgovarajuća socijalizacija, trening temeljen na fizičkom kažnjavanju, genetika itd. Zbog toga za rad s opasnim psima nije dovoljno poznavanje principa treninga (učenja), već su potrebna određena bihevioristička i biomedicinska znanja.
Kako bi se osigurala sigurnost u prisustvu takvog psa moguće ga je kontrolirati pomoću orme/hama (razne vrste), ''držača za glavu'' (engl. head halter) i košaraste brnjice.
Nanošenje boli psu navedenim sredstvima ili napravama može ozbiljno pogoršati agresivnost psa. Naime, ovakve naprave kažnjavaju psa za iskazanu agresiju, čime uzrokuju potiskivanje a ne promjenu motivacije (želju) za agresiju. Kod potiskivanja životinja nauči da ne smije pokazati namjere, ali vreba priliku da ugrize – obično u trenutku kada se najmanje nadamo.
Konačno, znanstvena istraživanja potvrđuju povezanost upotrebe averzivnih načina treninga s agresijom kod pasa. Zbog toga je opasno dozvoliti upotrebu ovakvih uređaja i naprava za rad sa psima.
Dodatno, na temelju vlastitog iskustva i znanja, kao znanstvene i stručne literature predlažem:
2. Zabranu korištenje davilica za pse jer je dokazano da mogu uzrokovati sljepoću i epilepsiju, a povezuje ih se i s problemima u radu tiroidne žlijezde;
3. Zabranu korištenja sredstava i naprava koje mogu uzrokovati bol i patnju kod konja pri kretanju i držanju tijela te žvala jer navedeno uzrokuje nelagodu.''
Na temelju navedenih stručnih mišljenja, kakva prevladavaju u stručnim krugovima o ovoj problematici, predlažemo da se članak 5., stavak 2., točka 7. izmijeni i dopuni kako smo predložili.
Prijedlog Udruge za ovu izmjenu Zakona o zaštiti životinja prvi put iznesen je 2015./2016. godine.
Objavljeno: kolovoz 2016.
![Ozljeda na psu od bodljikave ogrlice [ 75.81 Kb ]](/data/image_3_11064.jpg "Ozljeda na psu od bodljikave ogrlice [ 75.81 Kb ]")
