Hrana i globalno zatopljenje
Unatoč valu mrzlog zraka koji je upuhao s novom godinom, 2006. je bila najtoplija zabilježena godina u SAD. 'Međudržavnički panel o klimatskim promjenama' (IPCC) UN-a, znanstveni panel koji se okupio nedavno da raspravlja o globalnom zatopljavanju, izvijestio je da su klimatske promjene 'vrlo vjerojatno' uzrokovane ljudskim aktivnostima, uključujući spaljivanje fosilnih goriva i sječu šuma. IPCC predviđa da bi temperature mogle porasti čak za 4°C a razina mora bi se mogla podignuti za 17 do 56 cm do kraja stoljeća.
To je opaka poruka. Očito smo uneredili naš planet – znanstvenici predviđaju poplave, otapanje polarnih pokrova, uništavajuće suše, i sve jače uragane i tropske oluje. Svijet divljine će se boriti za opstanak. Nije to nešto čime bismo se ponosili. Ali tada, upravo kada se činilo da nam je najbolja opcija skočiti s najbližeg otapajućeg ledenjaka, panel nas tješi da globalno zatopljenje može biti znatno otupljeno ako ljudi poduzmu neodložnu akciju za smanjenje stakleničkih plinova.
Prebacivanje na vegansku prehranu je jednostavan, djelotvoran način za smanjivanje emisije stakleničkih plinova.
Probavni procesi milijardi životinja uzgajanih da postanu sendviči i naresci svake godine, kao i 50.000 kilograma izmeta kojeg proizvedu svake sekunde, oslobađaju enormne količine metana, moćnog stakleničkog plina.
Izvješće iz studenog 2006. koje je oblavila UN-ova 'Organizacija za hranu i poljoprivredu' (FAO) objavilo je da uzgoj stoke generira veću emisiju stakleničkih plinova – 18 posto – od prijevoza. FAO također izvješćuje da je stočna industrija odgovorna za 37 posto antropogeničkog (uzrokovanog ljudskim aktivnostima) metana i 65 posto antropogeničkog dušičnog oksida, od kojih oba plina imaju veći 'potencijal globalnog zatopljenja' od ugljičnog dioksida. FAO također okrivljuje stočnu industriju za intenzivnu deforestaciju pa je prema 'Institutu za svjetske resurse' deforestacija odgovorna za otprilike 20 posto cjelokupne emisije topline.
Izvješće FAO je slijedilo studiju istraživača sa Sveučilišta u Chicagu iz travnja 2006., koji su usporedili količinu fosilnih goriva neophodnih za proizvodnju raznih namirnica, uzevši u obzir gorivo potrebno za pokretanje strojeva, osiguravanje hrane za životinje i navodnjavanje usjeva. Zaključili su da je tipični američki mesojed odgovoran za gotovo 1,5 tonu ugljičnog dioksida po osobi više od vegana (čisti vegetarijanac), jednostavno zbog razlike u izboru hrane. Izvješće Davida Pimentela i Marcie Pimentel u 'Američkom časopisu o kliničkoj prehrani' ukazuje da je potrebno 11 puta više fosilnog goriva za proizvodnju životinjske bjelančevine nego što je potrebno za proizvodnju biljne bjelančevine.
I koja nam je 'nagrada' za zagađivanje planeta i potrošnju fosilnih goriva? Masni pileći kroketi i hamburgeri. Drugim riječima, lijekovi za kolesterol, posjete liječniku i grupama za potporu u mršavljenju.
Mislim da je odgovor očigledan: imati meso za jelo ne vrijedi mijenjanja svjetske klime, ubijanja životinja – kako svinja tako i polarnih medvjeda – pa i nas samih.
Bruce Friedrich (potpredsjednik PETA-e), veljača 2007.
