30.05.16. Dopis ministru Šustaru u vezi s Prijedlogom okvira nacionalnoga kurikuluma
Ministarstvo znanosti, obrazovanja i sporta
n. r. g. Predrag Šustar, ministar
Donje Svetice 38
10 000 Zagreb
Predmet: Zaštita prava životinja u Prijedlogu okvira nacionalnoga kurikuluma
Poštovani gospodine Šustar,
ovim putem odazivamo se pozivu sa savjetovanje sa zainteresiranom javnošću o Nacrtu prijedloga Okvira nacionalnoga kurikuluma. Želimo pohvaliti Okvir nacionalnoga kurikuluma u cjelini i vidljiv trud stručnjaka koji su uložili svoje vrijeme i znanje u donošenje cjelovite kurikularne reforme, kao i iznijeti prijedloge povezane s područjem rada i interesa naše udruge, ali i ostalih udruga za zaštitu životinja u Hrvatskoj.
Reformu školstva u Hrvatskoj smatramo iznimno važnim civilizacijskim pomakom koji je nužan zbog velikih društvenih promjena i ubrzanog razvoja znanosti posljednjih desetljeća, što nameće potrebu kreativne i učinkovite primjene informacija u svrhu razvijanja vještina i kompetencija.
Stoga smo mišljenja da bi se u prijedloge kurikuluma nastavnih predmeta i u međupredmetne teme trebalo uključiti i područje zaštite životinja, uzimajući u obzir da je cjelovita kurikularna reforma, između ostaloga, usmjerena i na ishode učenja koji osiguravaju razvoj stavova, kritičkog mišljenja, odgovornosti te odnosa prema sebi, drugima i okolini.
Pregledom prijedloga predmetnih kurikuluma uočili smo pozitivne tendencije u smislu osiguravanja cilja da se učenicima ponudi korisnije i smislenije obrazovanje prilagođeno njihovoj razvojnoj dobi, interesima i svakodnevnom životu. Kada je riječ o zaštiti i pravima životinja i stilovima prehrane, to je osobito vidljivo u prijedlozima kurikuluma za srednjoškolsko obrazovanje, odnosno kroz predmete filozofija i etika, što smatramo hvalevrijednim.
U prijedlogu nacionalnog kurikuluma iz nastavnoga predmeta Filozofija, domeni C.2.3. ''Djelovanje i orijentacija'', pozitivno je što su uvrštena pitanja: priroda/okoliš, antropocentrizam i biocentrizam te pitanja o tradicionalnom odnosu ljudi prema životinjama i kako se to odražava na današnji tretman životinja; u koje se sve svrhe danas iskorištavaju, muče i ubijaju životinje, a u kojim bi se područjima mogle i trebale napraviti neke promjene; jesu li životinje objekt ljudskih moralnih dužnosti i imaju li ikakva prava; što sve uključuju ''prava životinja''. Širina predloženih tema u okviru promišljanja o fenomenu morala, odnosno o moralnome prosuđivanju i djelovanju, omogućava i razgovor o vegetarijanstvu i veganstvu, koji su dio teme ''alternativni stilovi prehrane i života'' u predmetu Etika.
Vrlo je važno i što su u prijedlogu nacionalnog kurikuluma iz nastavnoga predmeta Etika u 4. razredu srednje škole, kroz domenu A.4.1. ''Moralno i etičko promišljanje'', predložene kao obvezne teme ''Genetički inženjering'' te ''Etika i znanost'', pa se u sklopu izborne teme mogu obraditi teme vezane uz kloniranje i uz genetički modificirane organizme i zdravlje.
Također, kroz domenu A.4.2. učenici određuju temeljne etičke pojmove iz područja ekologije kao što su: ekološka etika, priroda, okoliš, antropocentrizam i biocentrizam, održivi razvoj. Smatramo važnim što je učenicima omogućeno upoznavanje s aktualnim i gorućim pitanjima današnjice i kroz predložene izborne teme: gubitak bioraznolikosti, pokusi na životinjama, alternativni stilovi prehrane i života, kritika antropocentrizma i odgovornost čovjeka za druga živa bića, ekologija i ekonomija, održivi razvoj, odgovornost za budućnost i prava budućih generacija, integrativna bioetika.
Kroz domenu B ''Moralno i etičko djelovanje'' učenicima se nudi prilika da ''razvijeni etički senzibilitet pretoče u konkretne aktivnosti kojima iskazuju skrb za dobrobit samih sebe, drugih ljudi, drugih živih bića, prirode i budućih generacija''.
Kako živimo u vremenu i društvu u kojima se svakodnevno bilježi porast broja djece vegetarijanaca i vegana (iz etičkih, vjerskih ili zdravstvenih razloga), smatramo važnim uključiti ove teme i u prijedloge kurikuluma iz nastavnih predmeta i međupredmetne teme u osnovnoškolskom obrazovanju. Bitno je da djeca od predškole budu upoznata s činjenicom da pojedini njihovi vršnjaci ne jedu neke ili sve namirnice životinjskog podrijetla zato što vole životinje, alergični su na neke sastojke ili zbog nekih drugih razloga. Time se djeca uče toleranciji, uvažavanju različitosti i nenasilju prema svim živim bićima.
Prijedlog nacionalnog kurikuluma iz nastavnoga predmeta Priroda i društvo pokazuje da se učenicima mogu već od 1. razreda ponuditi osnovne informacije o zaštiti životinja i drukčijim stilovima prehrane i života. To se može postići kroz odgojno-obrazovne ishode: A.1.1. ''Učenik uspoređuje organiziranost prirode opažajući neposredni okoliš'', B.1.1. ''Učenik uspoređuje promjene u prirodi i opisuje važnost brige za prirodu i osobno zdravlje'', C.1.2. ''Učenik uspoređuje ulogu i utjecaj prava, pravila i dužnosti na pojedinca i zajednicu, posljedice nepoštivanja i važnost odgovornoga ponašanja'', A.B.C.D.1.1. ''Učenik uz usmjeravanje opisuje i predstavlja rezultate promatranja prirode, prirodnih ili društvenih pojava u neposrednome okruženju i koristi se različitim izvorima informacija'', A.2.1. ''Učenik uspoređuje organiziranost prirode i objašnjava važnost organiziranosti'', B.2.1. ''Učenik objašnjava važnost odgovornoga odnosa čovjeka prema sebi i prirodi'', C.2.2. ''Učenik raspravlja o ulozi i utjecaju pravila, prava i dužnosti na zajednicu te posljedicama nepoštivanja i važnosti odgovornoga ponašanja'', D.2.1. ''Učenik prepoznaje različite izvore i oblike, prijenos i pretvorbu energije i objašnjava važnost i potrebu štednje energije na primjerima iz svakodnevnoga života'', A.3.1. ''Učenik zaključuje o organiziranosti prirode'', B.3.1. ''Učenik raspravlja o važnosti odgovornoga odnosa prema sebi, drugima i prirodi'', B.3.2. ''Učenik zaključuje o promjenama i odnosima u prirodi te međusobnoj ovisnosti živih bića i prostora na primjerima iz svoga okoliša'', C.3.2. ''Učenik raspravlja o utjecaju pravila, prava i dužnosti na pojedinca i zajednicu'', B.4.1. ''Učenik vrednuje važnost odgovornoga odnosa prema sebi, drugima i prirodi'', B.4.2. ''Učenik obrazlaže i povezuje životne uvjete i raznolikost živih bića na različitim staništima te opisuje cikluse u prirodi'', C.4.2. ''Učenik zaključuje o utjecaju prava i dužnosti na pojedinca i zajednicu te o važnosti slobode za pojedinca i društvo''.
U prijedlogu nacionalnog kurikuluma iz nastavnoga predmeta Priroda, u 5. razredu, u sklopu odgojno-obrazovnog ishoda D. 5.2. ''Učenik objašnjava cilj i ulogu znanosti te međuodnos znanosti i društva'', kroz razgovor o razlici između mitova i znanstveno utemeljenih spoznaja učenike se može poticati da kritički promišljaju različite izvore informacija, a time i uvriježene stavove o vegetarijanskoj/veganskoj prehrani i povijesno nametnuta pravila o rutinskom, u svojoj osnovi eksploatatorskom i zlostavljačkom, postupanju prema životinjama.
Pohvaljujemo u 6. razredu, u sklopu odgojno-obrazovnog ishoda C 6.2. ''Učenik raspravlja o važnosti održavanja uravnoteženoga stanja u prirodi i uzrocima njegova narušavanja'', poticanje učenika na promišljanje o vlastitu doprinosu u rješavanju problema u okolišu i o održivu razvoju, igranje uloga rasprave između zaštitara prirode i gospodarstvenika te preporuku za određivanje ekološkog otiska.
Odgojno-obrazovni ishod D. 6.2. ''Učenik objašnjava osnovne principe znanosti te odnose znanosti, tehnologije i društvenoga napretka'' daje mogućnost da se teme kao što su pesticidi i štetnost ispušnih plinova (efekt staklenika) povežu s masovnom industrijskom proizvodnjom životinja za hranu kao jednim od uzročnika ovih štetnih pojava.
Prijedlog nacionalnog kurikuluma iz nastavnoga predmeta Biologija u 7. i 8. razredu osnovne škole, kroz primjere utjecaja bioloških otkrića na svakodnevni život i prirodne procese, otvara mogućnost rasprave o etičnosti korištenja životinja u znanstvenim istraživanjima, kloniranju, GMO-u i sl. O istim i sličnim temama može se govoriti i u 3. razredu srednje škole, u raspravi o opravdanosti istraživanja na živim organizmima te posljedicama i opravdanosti čovjekova djelovanja na prirodne procese.
U navedenom kurikulumu iz nastavnoga predmeta Biologija za srednje škole predlažemo da se koriste primjeri održivog razvoja, ekonomičnog iskorištavanja energije i čovjekova djelovanja na ekosustav koji su povezani s proizvodnjom temeljenom na biljnim izvorima energije. Očuvanje okoliša i očuvanje vlastitoga zdravlja, određivanje vlastitoga ekološkog otiska i proučavanje nastanka i djelovanje kiselih kiša, utjecaj nepravilne prehrane na čovjekovo zdravlje mogu se povezati s odabirom prehrane i utjecajem namirnica životinjskog podrijetla. Vođenje dnevnika prehrane i analiza količina i kalorijske/nutritivne vrijednosti unesenih namirnica može biti prilika za usporedbu s energetskim potrebama vegetarijanaca i vegana.
U odgojno-obrazovnom ishodu C.2.1. ''Povezuje pojavu novih svojstava s promjenom složenosti organizacijskih razina u organizmu'' navodi se da se, između ostalog, ishod može ostvariti izvođenjem sekcije organa/organizma (npr. riba, lignja, srce). Iako iz navedenoga nije razvidno misi li se na žive organizme, napominjemo da članak 29. Zakona o zaštiti životinja navodi: ''U obrazovne svrhe ne smiju se obavljati pokusi na životinjama koji uzrokuju bol, patnju i ozljedu ili smrt životinje.'' Na isto upućuje i Direktiva 2010/63/EU Europskog parlamenta i Vijeća od 22. rujna 2010. o zaštiti životinja koje se koriste u znanstvene svrhe. Korištenje živih životinja smatra se zastarjelom praksom iz prošlih stoljeća te se moderna znanost i obrazovanje temelje na cijelom nizu alternativnih metoda, bez korištenja životinja.
Smatramo izvrsnim u 4. razredu odgojno-obrazovni ishod B.4.1. ''Analizira čovjekov utjecaj na održavanje i narušavanje uravnoteženoga stanja u prirodi i bioraznolikost povezujući vlastito ponašanje i odgovornost s održivim razvojem'', kroz koji učenici mogu razgovarati o genetički modificiranim organizmima, rizicima primjene kontroliranoga križanja i umjetne selekcije na pasminama pasa ili drugih umjetno dobivenih pasmina/sorti, unošenju invazivnih vrsta i uništavanju staništa.
Kada se radi o međupredmetnim temama, uočavamo da se osnovne informacije o različitim stilovima prehrane i života mogu iznijeti kroz prijedlog kurikuluma međupredmetne teme Zdravlje, i to kroz domenu ''Tjelesno zdravlje''. U 1. ciklusu (predškola, 1., 2. razred osnovne škole) to se može realizirati kroz razlikovanje pravilne od nepravilne prehrane i piramidu pravilne prehrane, gdje se može govoriti i o veganskoj piramidi pravilne prehrane.
U 2. ciklusu (3., 4., 5. razred osnovne škole) o ovim temama može se dalje govoriti integriranjem u Prirodu i društvo, Likovnu kulturu, Hrvatski jezik, a u 3. ciklusu (6., 7., 8. razred osnovne škole) integriranjem u Prirodu, Biologiju, Hrvatski jezik i Likovnu kulturu. U 4. ciklusu (1. I 2. razred četverogodišnjih i 1. razred trogodišnjih srednjoškolskih programa) i 5. ciklusu (3.i 4. razred četverogodišnjih i 4. razred trogodišnjih srednjoškolskih programa) o vegetarijanskoj i veganskoj prehrani može se govoriti kroz teme o različitim prehrambenim stilovima i usvajanju zdravih stilova života, integrirano u predložene nastavne predmete, stručne predmete i sat razredne zajednice.
Problematiziranje ključnih pitanja povezanih s odnosom prema prirodi i opstankom planeta može se izvrsno realizirati kroz Prijedlog kurikuluma međupredmetne teme Održivi razvoj, i to kroz sve odgojno-obrazovne cikluse i sve predložene domene. U osnovnoj školi ove teme mogu se ostvariti kroz nastavne predmete: Hrvatski jezik, Priroda, Priroda i društvo, Likovna kultura, Biologija, Strani jezici, Geografija, Kemija, Fizika, Povijest, Sat razrednika te izvanučioničku nastavu i izvannastavne aktivnosti, kao i druge međupredmetne teme. U srednjoj školi mogu se, osim kroz nabrojane predmete koji se nastavljaju i u srednjoškolskom obrazovanju, ostvariti i kroz predmete Politika i gospodarstvo, Etika i Filozofija.
U tom smislu, pohvaljujemo predložene sadržaje kao što su: odnos čovjeka prema prirodi, odnos prema životinjama, nenasilno rješavanje sukoba, empatija, obnovljivi i neobnovljivi izvori energije, održivo korištenje prirodnih resursa, ljudski utjecaj na prirodu, zdrava hrana, gospodarenje otpadom, potrošačko društvo, zelena proizvodnja, prava životinja, (ne)zagađeni okoliš (voda, zrak, tlo), otpad, buka, svjetlosno zagađenje, pesticidi i umjetna gnojiva, klimatske promjene, efekt staklenika i globalno zatopljenje, kisele kiše, ozonske rupe, bioraznolikost, vrijednosti ekosustava, ekološki otisak i utjecaj socijalnih razlika na održivost, volontiranje i građanski aktivizam, solidarnost i ravnopravnost, (urbana) permakultura, načela održivoga razvoja, proizvodnja hrane i klimatske promjene, socijalna pravda itd.
Prijedlog kurikuluma međupredmetne teme Građanski odgoj i obrazovanje daje mogućnost da učenici svih ciklusa kroz domene ''Ljudska prava'' (promišljanje i zastupanje dječjih i ljudskih prava općenito, diskriminacija, stereotipi i predrasude) i ''Civilno društvo'' (promicanje društvene solidarnosti, nenasilno ponašanje, aktivno rješavanje društvenih problema civilnoga društva, uključivanje u volonterske udruge) tematiziraju odnos prema djeci koja su vegetarijanci ili vegani, prava vegetarijanaca/vegana na obrok u javnim institucijama kao temeljno ljudsko pravo, ulogu udruga za zaštitu životinja u rješavanju problema civilnoga društva koji se tiču postupanja prema životinjama itd. Navedeno se može ostvariti kroz predložene nastavne predmete i s međupredmetnim temama, posjete institucijama i udrugama, projekte, radionice, tribine, okrugle stolove i sl.
Nadalje, kroz prijedlog kurikuluma međupredmetne teme Osobni i socijalni razvoj teme zaštite i prava životinja te vegetarijanstva/veganstva mogu se problematizirati uvrštavanjem u kurikulum svih predmeta, satova razrednika, svih školskih aktivnosti i međupredmetnih tema, kroz sve cikluse.
Kroz domenu B ''Ja i drugi'' te teme mogu biti obuhvaćene ključnim sadržajima: razumijevanje za osjećaje i potrebe drugih i prihvaćanje bez osude, empatija, zalaganje za svoja i tuđa prava bez ugrožavanja drugih, povezivanje stavova, izbora i postupaka s posljedicama te nenasilje u rješavanju sukoba, dok kroz domenu C ''Ja i društvo'' mogu biti obuhvaćene ključnim sadržajima: volontiranje, stereotipi i predrasude, kulturni identitet i multikulturalnost, osobna odgovornost za ponašanje u društvu, odgovornost za očuvanje društvenih vrijednosti.
Kao što smo naveli, tematika dobrobiti i zaštite životinja, kao i s time povezana vegetarijanska/veganska prehrana, trebala bi se zbog svojega društvenog, političkog, ekološkog, gospodarskog i kulturnog konteksta te konteksta ljudskih prava protezati kroz gotovo sve sadržaje Kurikuluma. Zbog izrazito suprotnih i suprotstavljenih stavova (''za i protiv''), tema iskorištavanja životinja i alternativnih stilova prehrane dobar je primjer teme na kojoj se mogu vježbati i razvijati znanja i kompetencije, od zagovaranja vlastitih do uvažavanja tuđih stavova, uvidi u demokratski oblik rasprave, diskusije, debate, prihvaćanje različitosti, prava i svjetonazora drugih, pravo na slobodu govora i mišljenja, tolerancija i kritičko mišljenje.
Nadalje, bavljenje pitanjima zaštite životinja u učenika razvija humanost, empatiju i suosjećanje te stavlja naglasak na nenasilje kao poželjan i jedini prihvatljiv način djelovanja i ponašanja. Iz vlastita iskustva možemo svjedočiti da je zaštita životinje tema kojom se djeca mogu baviti kroz volontiranje i humanitarni rad u školi i lokalnoj zajednici, kroz organizaciju i provođenje akcija kojima se obilježavaju posebni dani ili akcije te kroz sudjelovanje u radu lokalnih organizacija civilnoga društva. Sve to u suglasju je s cjelovitom kurikularnom reformom i može pridonijeti njezinoj kvalitetnoj dopuni.
Vjerujemo da ćete uvažiti naše primjedbe i prijedloge te ih uvrstiti u Kurikulum. Pritom smo na raspolaganju za pomoć i suradnju u njegovoj provedbi, kroz preporuke za ostvarivanje ishoda ili na bilo koji drugi koristan način.
S poštovanjem,
Luka Oman
predsjednik Udruge
Zagreb, 27. svibnja 2016.
