Gnoj u kravljem mlijeku
Pijete li gnoj? Ako pijete kravlje mlijeko pijete i gnoj. Sa svakom čašom unosite u svoje tijelo milijune stanica kože i gnoja.
U mliječnoj industriji kravama su vimena često natečena i napuhnuta - simptomi mastitisa. Vimena krvare, a bakterije i krv miješaju se s mlijekom.
Želite li pojesti malo gnoja s vašim keksima? Ako popijete čašu kravljeg mlijeka, to će vam se i dogoditi. Možda je bijele boje, ali znanstvenici tvrde da svaka čaša mlijeka sadrži somatske stanice, odnosno gnoj.
Mliječna industrija zna da postoji problem s gnojem u mlijeku. Stoga je razvila sustav poznat kao 'zbroj somatskih stanica' kojim se mjeri količina gnoja u mlijeku. Zbroj somatskih stanica je standardno sredstvo mjerenja kvalitete mlijeka. Što je broj somatskih stanica veći, to je više gnoja u mlijeku. Prema mliječnoj industriji SAD-a, mlijeko koje sadrži više od 200 milijuna somatskih stanica po litri, ne bi se smjelo koristiti u ljudskoj prehrani, no u SAD-u gotovo sve savezne države proizvode mlijeko sa količinom somatskih stanica većih od te vrlo visoke granice, odnosno prosječno litra kravljeg mlijeka sadrži 322 milijuna somatskih stanica. Iako je u Europi dopuštena granica niža, situacija nije posebno drukčija.
Jedan od krivaca za stotine milijuna stanica gnoja u svakoj litri mlijeka su hormoni rasta koje mliječna industrija koristi da bi se povećala količina mlijeka koje njihove već preopterećene krave proizvode. Krave nisu građene tako da bi mogle proizvoditi tolike količine mlijeka pa često pate od bolne infekcije vimena, zvane mastitis. Kad ih muzu, gnoj i bakterije koje nastaju od infekcije teku zajedno s mlijekom.
Krave proizvode mlijeko za svoje mlade, a ne za ljude. Da bi krave i dalje proizvodile mlijeko, stočari ih moraju stalno oplođivati.
Od 10 do 35 posto krava su zaražene mastitisom. Vimena krvare, a bakterije i krv miješaju se s mlijekom.
Znanstvenici procjenjuju da obična čaša mlijeka sadrži jednu do sedam kapi gnoja. To nije samo odvratno, već i opasno.
Gnoj može sadržavati bakterije paratuberkuloze, za koje se sumnja da uzrokuju Chronovu bolest kod ljudi. Mliječna industrija pokušava kontrolirati mastitis, koji sve više uzima mah, velikim dozama antibiotika, ali na taj način i ti antibiotici završavaju u mlijeku. Djeca su osobito osjetljiva na veliku količinu antibiotika, koji prema mišljenjima stručnjaka mogu spriječiti razvoj imunološkog sustava.
Bolesti kod krava uključujući salmonelozu, infekcije stafilokokom i streptokokom mogu biti prenesene na čovjeka putem mlijeka. Uzročnici većine ovih bolesti mogu dospjeti u mlijeko izravno iz vimena ili neizravno kroz tjelesne izlučevine koje mogu pasti, prsnuti ili biti otpuhane u mlijeko.
Proizvođači mlijeka ne govore potrošačima da je svaka čaša mlijeka zaražena gnojem, bakterijama, te možda paratuberkulozom. Jedini način da se izbjegne pijenje gnoja jest da se prestane piti kravlje mlijeko.
![Inficirano vime - izvor: www.vaccar.com [ 12.89 Kb ]](/data/image_2_3216.jpg "Inficirano vime - izvor: www.vaccar.com [ 12.89 Kb ]")
