Negativni ekološki aspekti uzgoja pčela i korištenja meda te proizvoda od meda:

• izumiranje stotina vrsta divljih pčela zbog davanja prednosti uzgoju jedne vrste pčela – medarica
• uvoz agresivnijih vrsta pčela koje ugrožavaju domaće pčele, što pridonosi izumiranju domaćih vrsta
• uništavanje cijelih staništa domaćih pčela zbog uvoza pčela i uzgoja pčela medarica
• “poremećaj raspada kolonija” (colony collapse disorder, CCD) – rapidno nestajanje pčela kao vrste.

Opasnosti konzumacije meda za ljudsko zdravlje:

• botulizam – rijetka paralitička bolest uzrokovana bakterijom Clostridium botulinum iz meda – jedna od najotrovnijih tvari poznatih čovjeku, koja uzrokuje teško oštećenje živaca, paralizu mišića tijela i dišnih mišića te može dovesti do zaustavljanja disanja i fatalnog ishoda. Sama medicinska struka strogo upozorava na opasnosti davanja meda djeci do jedne godine starosti, trudnicama i dojiljama.
• alergijski šok u dojenčadi zbog peludi
• visok glikemijski indeks – konzumacija meda pogađa tijelo slično prerađenom šećeru (u 300 grama meda ima više od 250 grama šećera)
• hiperaktivnost – posljedice konzumacije meda slične su posljedicama konzumacije prerađenog šećera
• opasnost upotrebe meda u dijabetičara
• opasnost konzumacije meda u alergičara
• med je prepun pesticida, akumuliranih na mjestima ispaše
• med je prepun otrova kojim se tretiraju košnice i pčele
• kloramfenikol – tvar zabranjena u hrani čak i u tragovima, koju često sadrži uvozni med
• antibiotici u medu – koje je registrirao Rapid Alert System for Food and Feed (RASFT EU).

Negativni etički aspekti korištenja meda:

• zarađivanje na medu zahtijeva genetičku manipulaciju i iskorištavanje pčela
• ostvarivanje profita medne industrije uvjetuje držanje pčela u neprirodnim uvjetima života
• uzgoj pčela uzrokuje stresan način transportiranja pčela
• ekomed nastaje na isti način kao i konvencionalni – pčelama uzimaju med, a hrane ih šećerom
• i konvencionalni i ekomed znače uzgoj pčela neprirodno prekomjerno namnoženih u košnicama
• med nije prirodna hrana za čovjeka jer takav med pčele ne daju kao višak i dobrovoljno, s obzirom na to da ga proizvode za svoje potrebe.

Ono što možemo učiniti jesu postupci revitalizacije vrsta i staništa divljih pčela za koje još ima spasa. Svaki pojedinac može umjesto korištenja meda i proizvoda od meda (pčelinji vosak, propolis, matična mliječ itd.) dati prednost ekološki i etički prikladnim proizvodima za zaslađivanje i širu upotrebu, kao što su veganske grožđane masti, svijeće i slično. U receptima se mogu koristiti agavin sirup, rižin sirup, javorov sirup, melasa, ječmeni slad, suho voće ili voćni šećer.