Došao je kraj pokusima na miševima, eksperimentirat će se na matičnim stanicama
ZNANSTVENICI S OXFORDA NAMJERAVAJU SVOJIM NOVIM POSTUPKOM PROMIJENITI PROIZVODNJU LIJEKOVA
Niz akademskih ustanova, na čelu s nekoliko prestižnih sveučilišta, zajedničkim snagama s vodećim industrijskim igračima na polju istraživanja i razvoja lijekova planiraju stvoriti 1500 induciranih pluripotentnih matičnih stanica koje će uzeti od 500 pacijenata kako bi tim činom pojačali napredak u istraživanju nekih bolesti kao što su dijabetes i demencija te pronaći nove lijekove za njih.
StemBANCC, što je službeni naziv toga projekta, svoje sjedište ima na sveučilištu Oxford u Engleskoj, a u njemu sudjeluju još dvadeset i tri akademske ustanove te deset farmaceutskih. Financijski projekt podupire Europska unija putem svoje inicijative Inovativne medicine s 26 milijuna eura i europska farmaceutska industrija s 21 milijunom. Planira se tijekom pet godina derivirati tri linije induciranih pluripotentnih matičnih stanica iz uzoraka kože i krvi uzetih od 500 pacijenata, čime se namjerava podići projekt na višu razimu. Naime, te će se stanice zatim proslijediti ostalim istraživačima unutar projekta, uz nadu kako će se pronaći nove metode za razvoj lijekova.
ODMAK OD UOBIČAJENOG
Već sada mnoge istraživačke institucije koriste matične stanice u istraživanju i otkrivanju novih lijekova, a često i kako bi razumjele kompleksne principe razvoja bolesti. Pristalice istraživanja na matičnim stanicama tvrde kako je ta metoda mnogo učinkovitija i daje bolje mogućnosti promatranja likova na molekularnoj razini od tradicionalnih ideja kao što su pokusi na životinjama.
Također, mogu se koristiti u toksikološkim testiranjima gdje je znanstvenicima omogućeno da istraže kakve posljedice potencijalni lijek može imati na određene organe u ljudskom tijelu, na primjer na jetru ili na neurone u mozgu.
Zameel Cader, neurolog na Oxfordskom sveučilištu i glavni znanstvenik na projektu StemBANCC, kaže kako je za razvoj projekta najvažnije da se matične stanice uzmu od pacijenata koji boluju od bolesti koje se namjeravaju proučavati, ali i od onih koji pokazuju određene reakcije na testirane lijekove, te za kraj nabaviti i uzorke od takozvane testne skupine – osobe koje su u svim pogledima zdrave i nemaju ni u kojem slučaju razvijene predispozicije za razvoj promatranih bolesti. 'Pokušavamo svim silama razviti cijelu listu smjerova u kojima se mogu razvijati lijekovi za određene bolesti i koje je bitno promatrati. Trenutačno u svijetu ne postoji ni jedan sličan projekt ili inicijativa koja na ikakav sličan način pokušava analizirati toliko širok popis bolesti', kaže Zameel Cader.
PITANJE PROFITA
S financijske strane gledano, ako ta inicijativa uspije, razvoj lijekova i pospješivanje njihove učinkovitosti mogli bi smanjiti troškove istraživanja budući da su se dosadašnje metode pokazale iznimno skupe i teške za izvođenje.
Ipak, pokretači projekta smatraju kako će možda i glavni problem biti u nagovaranju istraživačkih laboratorija širom svijeta da počnu koristiti bazu njihovih stanica u istraživanju: 'Na žalost, bojimo se kako će izrada ovakve kompleksne baze biti najjednostavniji korak od svih koji prestoje.'
Napisala: Petar Varat
Objavljeno 10. prosinca 2012. u novinama 21. stoljeće.
![Pokus na mišu [ 36.16 Kb ]](/data/image_3_7860.jpg "Pokus na mišu [ 36.16 Kb ]")
