Zabrinutosti u vezi s utjecajem na okoliš, poljoprivredu i gospodarstvo zbog predloženog mega-kompleksa za uzgoj i preradu peradi u Hrvatskoj

Planira se val industrijskih objekata za uzgoj, klanje i preradu pilića u Sisačko-moslavačkoj županiji u Hrvatskoj – najmanje 20 međusobno povezanih megaprojekata.

Dva ukrajinska investitora, Premium Chicken Company (PCC) https://premium-chicken.hr/en i MHP grupa https://mhp.com.ua/en/pro-kompaniu, traže odvojene dozvole za ono što se čini kao niz međusobno povezanih projekata, prema riječima jednog od investitora, “vertikalno integrirani sustav proizvodnje i obrade mesa piletine”. Po našem mišljenju, motivacija iza ovog pristupa je pokušaj izbjegavanja kumulativne procjene utjecaja na okoliš, ljudsko zdravlje, infrastrukturu i lokalnu ekonomiju.

PCC planira provesti 9 projekata farmi, klaonica, tvornice stočne hrane i valionice za piliće, a MHP planira provesti 11 projekata farmi, klaonica i tvornice stočne hrane. U tekstu ispod detaljno su navedena su sva mjesta i kapaciteti oba investitora.

Na temelju odredbi Uredbe o procjeni utjecaja zahvata na okoliš koja zajedno sa Zakonom o zaštiti okoliša čini dio provedbene legislative Direktive o procjeni utjecaja na okoliš (PUO), studija procjene utjecaja na okoliš mora procijeniti kumulativne utjecaje postojećih i (već) dozvoljenih projekata. Međutim, ako se tumači usko, što je uobičajena praksa hrvatskog nadležnog ministarstva, ove procjene, s obzirom na to da se provode paralelno, neće uzeti u obzir međusobne utjecaje. Ova praksa u svom cjelokupnom obliku zaobilazi širok opseg i široku svrhu PUO direktive te je protivna dugotrajnoj praksi Europskog suda pravde u vezi s procjenom kumulativnog učinka projekata.

Osim toga, promjene u prostornom planu Sisačko-moslavačke županije, koje su trebale omogućiti planirane projekte, još nisu stupile na snagu. Strateška procjena utjecaja na okoliš (SPUO) ovih promjena prostornog plana još nije završena, što je u suprotnosti s obvezom provođenja SPUO unaprijed u odnosu na promjene prostornog plana. Ovo izaziva ozbiljnu zabrinutost u vezi s načinom na koji su mnogi postupci PUO uopće započeli, znajući da moraju biti u skladu s prostornim planovima.

Kapaciteti proizvodnje peradi planirani su na industrijskoj razini koja bi nadmašila ukupnu trenutnu proizvodnju peradi u Hrvatskoj za 4 puta (izvor – Hrvatska poljoprivredna komora: https://komora.hr/hrvatski-peradari-zatrazili-pomoc-eu-parlamenta-i-europske-komisije-u-zastiti-od-mega-ukrajinskih-investicija-u-hrvatski-peradarski-sektor/). Ovo izaziva ozbiljnu zabrinutost zbog nerazmjernog industrijskog koncentriranja i iskrivljavanja tržišta.

Prema dostupnim podacima, plan uključuje:

• mega-klanicu s bioplinskom postrojenjem u Sisku
• valionica za piliće s kapacitetom od 120.000.000 pilića godišnje
• 12 farmi s ukupnim kapacitetom od 88 milijuna u Sisačko-moslavačkoj županiji, i jednu u susjednoj županiji (Ivanić Grad) s kapacitetom od 3,6 milijuna. Ukupno 13 projekata s kapacitetom od 103 milijuna pilića godišnje (četiri puta više nego što se trenutno uzgaja u cijeloj Hrvatskoj)
• 3 klaonice s ukupnim kapacitetom od 270 milijuna pilića godišnje
• 2 tvornice stočne hrane s ukupnim kapacitetom od 500.000 tona godišnje

Studije o procjeni utjecaja na okoliš za projekte koji se nalaze u postupku procjene utjecaja na okoliš su površni, bez jasnih rješenja za ključne rizike kao što su zbrinjavanje stajskog gnojiva i mrtvih pilića, ali s očiglednim izbjegavanjem zakonskog praga kako bi se zaobišli stroži propisi.

Građani upozoravaju da su njihovi prigovori sustavno ignorirani, a javne rasprave svedene su na formalnost. Iako su jasno izrazili svoje protivljenje kroz prosvjede, peticije i komentare tijekom javnih rasprava, njihovi prijedlozi i komentari sustavno se ignoriraju. Unatoč svemu tome, institucije ostaju nijeme i prebacuju odgovornost s jedne na drugu.

Svih ovih  20  projekata procijenilo je Ministarstvo zaštite okoliša i zelene tranzicije kao da ne trebaju prolaziti postupak procjene prihvatljivosti na ekološku mrežu jer se ne očekuje da će imati značajne negativne učinke na područja i vrste zaštićene mreže Natura 2000. Neki od ovih projekata nalaze se samo 35 i 90 metara od zaštićenog Parka prirode Lonjsko Polje i zaštićenog krajobraza Sunjsko Polje.

Trenutno traje postupak PUO za 5 takvih projekata. Za jedan od njih objavljena je nacrt Rješenja u kojemu je odlučeno kako neće biti negativnih utjecaja na okoliš, a za kojeg smo podnijeli naše pisane komentare. Za projekt klaonice s bioplinskom postrojenjem u Sisku, Savjetodavno stručno povjerenstvo dalo je pozitivno mišljenje tijekom PUO postupka, iako smo mi i lokalna zajednica više puta pisali Ministarstvu tvrdeći da projekt nije u skladu s prostornim planovima grada Siska i Sisačko-moslavačke županije. Te tvrdnje je potvrdio grad Sisak i Sisačko-moslavačka županija.

Zahtjevi organizacija civilnog društva i građanskih inicijativa da se zaustave štetni projekti megafarma i mega klaonica piletine u Sisačko-moslavačkoj županiji:

1. Obustava svih postupaka procjene utjecaja na okoliš kako bi se provela integralna ukupna procjena svih projekata koji su dio “vertikalno integriranog sustava proizvodnje i obrade”;
2. Revizija svih pozitivnih PUO Rješenja izdanih do sada;
3. Revizija svih Rješenja da procjena prihvatljivosti na ekološku mrežu nije potrebna;
4. Provođenje strateške procjene utjecaja na okoliš koja bi obuhvatila cijelo područje planirane intervencije kako bi se procijenio kumulativni utjecaj na okoliš, ekološku mrežu, ljudsko zdravlje i ekonomiju;
5. Obustava svake podrške ovim projektima od strane države i drugih vlasti;
6. Usvajanje nacionalne odluke koja bi ovakve projekte klasificirala kao neprihvatljive.

Dosadašnje aktivnosti, zahtjevi i prosvjedi podržalo je 79 nevladinih organizacija i građanskih inicijativa iz Hrvatske.

Ispod je popis projekata, s mjestima i njihovim kapacitetima, koje je nadležno Ministarstvo zaštite okoliša ocijenilo da ne trebaju prolaziti procjenu prihvatljivosti.

• Farme:

1. Lekenik – PCC – 2 farme svaka s 12 kuća za perad (svaka kuća 50.400 pilića po ciklusu po kući, 6,5 ciklusa) – ukupno 7,8 milijuna godišnje – bez započetog PUO postupka.
2. Velika Ludina – PCC – 8 farmi svaka s 12 kuća za perad (svaka kuća 50.400 pilića po ciklusu po kući, 6,5 ciklusa) – ukupno 31,5 milijuna godišnje – PUO postupak u tijeku.
3. Sunja – PCC – 4 farme svaka s 12 kuća za perad (svaka kuća 50.400 pilića po ciklusu po kući, 6,5 ciklusa) – ukupno 15,7 milijuna godišnje – PUO postupak u tijeku.
4. Popovača potok 3 – MHP (Perutnina Ptuj/Pipo) – 1 farma 10 kuća za perad (svaka kuća 55.821 po ciklusu – (naša kalkulacija temelji se na podacima u dostupnim dokumentima za jedan uzgojni ciklus, 6,5 ciklusa godišnje, 3,6 milijuna godišnje – bez započetog PUO postupka.
5. Popovača potok 2 – MHP (Perutnina Ptuj/Pipo) – 1 farma 10 kuća za perad (svaka kuća 55.821 po ciklusu – (naša kalkulacija temelji se na podacima u dostupnim dokumentima za jedan uzgojni ciklus, 6,5 ciklusa godišnje, 3,6 milijuna godišnje – bez započetog PUO postupka.
6. Popovača potok 1 – MHP (Perutnina Ptuj/Pipo) – 1 farma 10 kuća za perad (svaka kuća 55.821 po ciklusu – (naša kalkulacija temelji se na podacima u dostupnim dokumentima za jedan uzgojni ciklus, 6,5 ciklusa godišnje, 3,6 milijuna godišnje – bez započetog PUO postupka.

Ukupno Popovača 10,8 milijuna pilića godišnje.

7. Martinska Ves Mahovo 3 – MHP (Perutnina Ptuj/Pipo) – 1 farma 10 kuća za perad (svaka kuća 55.821 po ciklusu – (ne navodi se koliko ciklusa) – naša kalkulacija temelji se na podacima u dostupnim dokumentima za jedan uzgojni ciklus, 6,5 ciklusa godišnje 3,6 milijuna godišnje – bez započetog PUO postupka.
8. Martinska Ves Mahovo 4 – MHP (Perutnina Ptuj/Pipo) – 1 farma 10 kuća za perad (svaka kuća 55.821 po ciklusu – (ne navodi se koliko ciklusa) – naša kalkulacija temelji se na podacima u dostupnim dokumentima za jedan uzgojni ciklus, 6,5 ciklusa godišnje 3,6 milijuna godišnje – bez započetog PUO postupka.
9. Martinska Ves Mahovo 2 – MHP (Perutnina Ptuj/Pipo) – 1 farma 10 kuća za perad (svaka kuća 55.821 po ciklusu – (ne navodi se koliko ciklusa) – naša kalkulacija temelji se na podacima u dostupnim dokumentima za jedan uzgojni ciklus, 6,5 ciklusa godišnje 3,6 milijuna godišnje – bez započetog PUO postupka.
10. Martinska Ves Mahovo 1 – MHP (Perutnina Ptuj/Pipo) – 1 farma 10 kuća za perad (svaka kuća 55.821 po ciklusu – (ne navodi se koliko ciklusa) – naša kalkulacija temelji se na podacima u dostupnim dokumentima za jedan uzgojni ciklus, 6,5 ciklusa godišnje, 3,6 milijuna godišnje – bez započetog PUO postupka.

Ukupno Martinska Ves 15,4 milijuna pilića godišnje.

11. Petrinja – MHP (Perutnina Ptuj/Pipo) – 1 farma 10 kuća za perad (svaka kuća 55.821 po ciklusu – naša kalkulacija temelji se na podacima u dostupnim dokumentima za jedan uzgojni ciklus, 6,5 ciklusa godišnje, 3,6 milijuna godišnje – Odluka donesena da je ekološki prihvatljivo i objavljena 18. 04. 2025. na web stranici Ministarstva.
12. Letovanić – Farm za piletinu – MHP (Perutnina Ptuj/Pipo) – 1 farma 10 kuća za perad (svaka kuća 55.821 po ciklusu – (ne navodi se koliko ciklusa) – naša kalkulacija temelji se na podacima u dostupnim dokumentima za jedan uzgojni ciklus, 6,5 ciklusa godišnje 3,6 milijuna godišnje – bez započetog PUO postupka.

Ukupno farme u SMŽ – uzgoj približno 88 milijuna pilića godišnje.

1 projekt izvan Sisačko-moslavačke županije:

13. Ivanić Grad – PCC – 4 farme svaka 12 kuća za perad (svaka kuća 50.400 pilića po ciklusu po kući, 6,5 ciklusa) – ukupno 15,7 milijuna godišnje – bez započetog PUO postupka.

Ukupno sve farme 88 milijuna u SMŽ županiji + Ivanić Grad – približno 103 milijuna pilića godišnje.

Prema izjavi Hrvatske poljoprivredne komore, ovo je 4 puta više nego što se trenutno uzgaja u Republici Hrvatskoj. https://komora.hr/hrvatski-peradari-zatrazili-pomoc-eu-parlamenta-i-europske-komisije-u-zastiti-od-mega-ukrajinskih-investicija-u-hrvatski-peradarski-sektor/

• Klaonice:

14. Velika Ludina – MHP (Perutnina Ptuj/Pipo) – 225.000 komada/dan ili 65.250.000 komada/godišnje – PUO postupak u tijeku – Donesen je Nacrt Rješenja da je ekološki prihvatljivo, konačna odluka još nije donesena, tako da je postupak još uvijek u tijeku.
15. Sisak – PCC – Odluka Ministarstva da projekt vjerojatno neće imati značajan učinak na mrežu Natura 2000 za projekt klaonice s bioplinskom postrojenjem u Sisku donesena je na temelju zahtjeva investitora pod naslovom “Izgradnja kompleksa za preradu peradi i bioplinske postrojenja kao dio projekta “Izgradnja farme peradi za uzgoj brojlera s kapacitetom od 100 tisuća tona godišnje s unutarnjom inženjerskom infrastrukturom s mogućnošću povećanja kapaciteta na 150 tisuća tona” od strane investitora projekta tada zvanog Petrinja Chicken Company d.o.o.

Stoga, potpuno je jasno da su klaonica i bioplinska postrojenja dio cijelog sustava farmi pilića, klaonica i tvornica stočne hrane, iako se za svaki pojedini projekt provode odvojeni postupci procjene utjecaja na okoliš i predstavljaju javnosti kao odvojeni i različiti projekti.

Štoviše, iako je ocjena o potrebi procjene zahvata prihvatljivosti na ekološku mrežu provedena za kapacitet od 100 tisuća tona godišnje s unutarnjom inženjerskom infrastrukturom s mogućnošću povećanja kapaciteta na 150 tisuća tona, PUO postupak koji je uslijedio provodi se  za klaonicu i bioplinsko postrojenje s kapacitetom klanja od 84.240.000 komada godišnje, ili 217 tisuća tona godišnje. Podaci PUO snažno sugeriraju da su korišteni različiti podaci prilikom odlučivanja o potrebi procjene prihvatljivosti na ekološku mrežu i da, kao posljedica toga, nije mogla biti stvarno utvrđena vjerojatnost da će projekt imati značajan učinak na mrežu Natura 2000. Postupak PUO je još uvijek u tijeku, iako je Povjerenstvo za procjenu studija rekao da je ovaj projekt ekološki prihvatljiv.

Isti zahtjev podnio je investitor Ministarstvu za 2 klaonice pilića u Lekeniku s istim nazivom i opisom projekta. “Izgradnja kompleksa za preradu peradi i bioplinske postrojenja kao dio projekta “Izgradnja farme peradi za uzgoj brojlera s kapacitetom od 100 tisuća tona godišnje s unutarnjom inženjerskom infrastrukturom s mogućnošću povećanja kapaciteta na 150 tisuća tona” od strane vlasnika projekta tada zvanog Petrinja Chicken Company d.o.o.”

16. Lekenik 1- PCC – Rješenje za ekološku mrežu doneseno je u siječnju 2023. – kalkulacija za 150 tisuća tona godišnje, prosječna težina pilića je 2,5, što je otprilike 60.000.000 pilića godišnje – postupak PUO  nije započet.
17. Lekenik 2 – PCC – Rješenje za ekološku mrežu doneseno je u rujnu 2023. – kalkulacija za 150 tisuća tona godišnje, prosječna težina pilića je 2,5, što je otprilike 60.000.000 pilića godišnje – postupak PUO nije započet.

• Valionica

18. Lekenik – PCC – 120 milijuna pilića godišnje – postupak PUO nije započet.

• Tvornice stočne hrane:

19. Popovača – MHP (Perutnina Ptuj/Pipo) – 200.000 t godišnje, doneseno Rješenje u postupku PUO da je zahvat prihvatljiv za okoliš.
20. Lekenik – PCC – 300.000 t godišnje.Rješenje Ministarstva da projekt vjerojatno neće imati značajan učinak na mrežu Natura 2000 za projekt tvornice hrane u Lekeniku doneseno je na temelju zahtjeva investitora pod naslovom “Izgradnja kompleksa za preradu peradi i bioplinske postrojenja kao dio projekta “Izgradnja farme peradi za uzgoj brojlera s kapacitetom od 100 tisuća tona godišnje s unutarnjom inženjerskom infrastrukturom s mogućnošću povećanja kapaciteta na 150 tisuća tona” od strane vlasnika projekta tada zvanog Petrinja Chicken Company d.o.o. – postupak PUO još uvijek u tijeku.

Jasna Šumanovac, Zelena akcija