26.01.22. Prestanak održavanja novogodišnjeg vatrometa u gradu Zagrebu
Grad Zagreb
Ured gradonačelnika
n. r. g. Tomislav Tomašević, gradonačelnik
Trg Stjepana Radića 1
10 000 Zagreb
Predmet: Prestanak održavanja novogodišnjeg vatrometa u gradu Zagrebu
Poštovani gospodine Tomaševiću,
kao što Vam je poznato, u novogodišnjoj noći na vrhu Iličkog nebodera na Trgu bana Jelačića izbio je požar za koji su odgovorni distributeri pirotehničkih sredstava koji su pripremali novogodišnji vatromet.
Osim što je požar uznemirio građane, pričinio materijalnu štetu i zagadio zrak, zbog njega je intervenirao i 21 vatrogasac, a u gašenju su sudjelovale dvije vatrogasne postaje sa sedam vozila. Sve te intervencije koštaju i plaćaju se iz proračuna čija bi se sredstva mogla iskoristiti za mnogo korisnije i humanije ciljeve. To su već prepoznali mnogi gradovi u svijetu, ali i neki u Hrvatskoj, pa su novac koji bi potrošili za organizaciju vatrometa usmjerili na štednju, donacije ili na druge oblike proslave. Primjerice, slovenski grad Ptuj sredstva namijenjena za organizaciju vatrometa donirao je osnovnim školama i starijim građanima, dok su u Velenju još 2017. radije izdvojili 5000 eura za kupnju novog kombiniranog vozila za Društvo paraplegičara jugozapadne Štajerske, a sredstva u iznosu od 10 000 eura namijenjena su kupnji novog dječjeg igrališta na plaži Velenje, prilagođenog za djecu s posebnim potrebama. Izjavili su i da više neće planirati provedbu pirotehničkih vatrometa u budućnosti, nego će radije ta sredstva trošiti za druge, ekološki prihvatljivije i održivije projekte.
Eksplozije vatrometa izazivaju u mačaka i pasa, čiji je sluh daleko istančaniji od ljudskoga, panični strah i stres, zbog čega velik broj kućnih ljubimaca godišnje umre od srčanog udara, a mnogi skončaju pod kotačima automobila u pokušaju bijega od pucanja. Tijekom blagdana, skrbnici pasa često su prisiljeni psima davati sredstva za smirenje, a u to vrijeme našoj i srodnim udrugama građani u velikome broju prijavljuju nestanak kućnih životinja koje su prestravljene pobjegle. Vatrometi također stvaraju veliku buku i utječu na ozljede i smrt posebno ptica i drugih divljih životinja. Ptice lete dezorijentirane, u panici se zabijaju u zgrade i prozore te padaju ozlijeđenih glava i slomljenih vratova.
Osim novogodišnjeg vatrometa, problematičan je i Festival vatrometa na Bundeku i slični vatrometi. Zbog vatrometa u proljeće ptice i mali sisavci napuste gnijezda i time ostave svoje mladunce izložene pothlađivanju i predatorima, pa velik broj njih ne preživi. Udarci vozila mogu usmrtiti manju preplašenu životinju koja je u bijegu istrčala na prometnicu, dok velika životinja poput jelena i divlje svinje može preživjeti udarac i još dugo patiti dok ne izdahne. Sudar sa životinjama može uzrokovati i oštećenje vozila i stradanje ljudi u prometu. U doba godine kada se više puca, skloništa za divlje životinje dobivaju više poziva da zbrinu ranjene životinje, što također pada na proračunski teret grada Zagreba.
Poznato je i da Zagreb tijekom zimskih mjeseci bilježi veliko onečišćenje zraka, što ispucavanje pirotehnike samo još pogoršava. Otrovi i zračna onečišćenja, koji nastaju prilikom vatrometa, uzrokuju u ljudi porast određenih bolesti i brojnost smrtnih slučajeva, kao posljedicu respiratornih i kardiovaskularnih problema, što je osobito opasno u vrijeme aktualne epidemije bolesti COVID-19.
U susjednoj Sloveniji oko 75 % građana ne podržava vatromet, pa su prethodnih godina mnogi slovenski gradovi i općine, u skladu s preporukom slovenske Agencije za okoliš, odustali od novogodišnjeg vatrometa. Razlog je zagađenje zraka te zaštita zdravlja ljudi i životinja, osobito ptica kojih umre na stotine u nekoliko minuta pucanja. Umjesto vatrometa, za slavlje koriste laserske projekcije, videomapiranje, papirnate biorazgradive konfete, a sredstva namijenjena za vatromete uplaćuju u dobrotvorne svrhe. Grad Koper je za doček 2020. koristio tijekom cijeloga prosinca tzv. videomapiranje, posebnu vrstu projekcije na gradsku palaču koja daje osjećaj da objekt mijenja svoj oblik. U 2019. godini, Koper je bio i prvi grad bez tradicionalnog ljetnog vatrometa.
Grad Collecchio u Parmi od 2016. godine dopušta tijekom godine samo tzv. tihe vatromete kako bi se spriječile traume pasa. Pritom su izumili i specijalan light show koji projicira prekrasne vizuale. Poljaci su, zbog dobrobiti životinja, dočekali 2018. slaveći bez bučnih vatrometa i koristeći umjesto toga svjetlo lasera, konfete i tzv. tihe vatromete. I zimski centar Zakopane blizu Nacionalnog parka Visokih Tatra na jugu zemlje, omiljeno mjesto Poljaka i inozemnih turista za doček, odustao je od vatrometa. U nizu gradova diljem Poljske zbog dobrobiti životinja bučne vatromete zamijenila su svjetla lasera i konfeti. Slupsk na sjeveru Poljske organizirao je ekološki doček Nove godine bez vatrometa, ali s vatrom, cirkusom bez životinja i vegetarijanskim nacionalnim jelom bigos besplatnim za sve goste na središnjem trgu. Iz ureda gradonačelnika Lublina poručili su da životinje jako teško podnose buku vatrometa, a suvremena tehnika omogućava nam neškodljiva i ujedno jednako atraktivna rješenja.
Prvi put nakon mnogo godina Prag nije dočekao 2021. godinu vatrometom, a zbog koronavirusa nije bilo ni alternativnih svjetlosnih performansi, čime su uštedjeli u proračunu oko dva milijuna čeških kruna. 2019. zabranjen je vatromet u središtu Amsterdama. U Parizu se priređuje predstava s laserima i reflektorima, dok je na prijelazu iz 2019./2020. u Kini predstavljena velika atrakcija u kojoj su dronovi radili razne svjetlosne oblike na noćnom nebu.
Ovi primjeri pokazuju da bi i sadašnjost i budućnost novogodišnjih i drugih proslava u gradu Zagrebu trebala biti suvremena tehnologija koja omogućava atraktivna rješenja koja obogaćuju slavlja, a ne štete ni ljudima ni životinjama ni okolišu. Prekrasni vizualni efekti na nebu pomoću bespilotnih letjelica (dronova) već su pokazali u Varšavi, Kini, Južnoj Koreji i mnogim drugim gradovima i državama da trodimenzionalnim zračnim spektaklima vrlo efektno zamjenjuju vatromete. Osim dronova, za slavlja se mogu koristiti i laserske projekcije, videomapiranje i drugi spektakularni svjetlosni performansi, papirnate biorazgradive konfete itd., što znatno manje šteti okolišu, ljudima i životinjama, ili se Nova godina može dočekati i bez svega navedenoga.
Pozitivan trend u svijetu je da gradovi odustaju od organiziranja vatrometa i uporabe bilo kakvih bučnih pirotehničkih sredstava za proslavu Nove godine te se okreću načinima slavlja koji ne uzrokuju buku, eksplozije i zagađenje okoliša. Danas zaista ima puno izbora i vatrometi nisu nužni kako bi se obilježio prelazak iz jedne godine u drugu.
Zato apeliramo na Vas da se doček 2023. godine u gradu Zagrebu organizira bez primitivnog korištenja bučne pirotehnike koja svima šteti i nije nimalo ekološka, može uzrokovati požare i dodatno zagađuje već ionako zagađeni zrak koji udišu građani Zagreba. Molimo Vas da Grad Zagreb ukine financiranje, sudjelovanje u organizaciji i odobravanje vatrometa, a u cilju zaštite građana i okoliša.
U očekivanju Vašeg pozitivnog odgovora,
srdačan pozdrav,
Luka Oman
predsjednik Udruge
