14.04.22. Povećanje broja zelenih površina radi privlačenja pčela i drugih oprašivača - podrška zabrani urbanog pčelarstva
Grad Zagreb
Ured Gradonačelnika
n. r. g. Tomislav Tomašević, gradonačelnik
Trg Stjepana Radića 1
10 000 Zagreb
Poštovani gospodine Tomaševiću,
drago nam je da ste prošli mjesec sudjelovali u akciji sadnje stabala u parku Maksimir u cilju povećanja broj drveća u zagrebačkim parkovima i perivojima za 20 posto, kao dio projekta „Sadnja mladih stabala autohtonih vrsta drveća na prvi dan proljeća”. I naša udruga zalaže se da Zagreb povećanjem broja sadnica i općenito zelenih površina učini grad privlačnijim i ugodnijim mjestom za život ne samo svojih građana nego i pčela i drugih oprašivača.
Naime, vjerojatno Vam je poznato da u Hrvatskoj obitava oko 730 različitih vrsta divljih pčela. Oprašivanje oko 90 posto biljnih vrsta i 75 posto poljoprivrednih usjeva u svijetu ovisi o pčelama i drugim oprašivačima, a u našem su podneblju najvažniji oprašivači kukci, ponajprije divlje pčele. No otprilike jedna od 10 vrsta pčela u Europi suočava se s izumiranjem, pri čemu su posebno ugrožene upravo divlje solitarne pčele, koje imaju ključnu ulogu u oprašivanju voćaka i drugih kultiviranih biljaka i očuvanju biološke raznolikosti. Pritom pokazuju značajnu prednost u odnosu na medonosne pčele. Tako se npr. učinkovitost pri oprašivanju voćaka jedne ženke solitarne pčele može usporediti s učinkovitošću 120 sakupljačica medonosne pčele. Za oprašivanje jednog hektara komercijalnog nasada jabuke potrebno je 500 ženki i 300 mužjaka solitarne pčele i/ili pak tri košnice medonosnih pčela s ukupno 60 000 radilica! Medonosna pčela može posjetiti do 2000 cvjetova na dan, dok solitarne pčele posjete do čak 5600 cvjetova na dan.
Unatoč tome, divlje solitarne pčele ugrožene su i zato što je većina inicijativa fokusirana na medonosne pčele. Srećom, u gradu Zagrebu zabranjen je uzgoj pčela i važno je da tako i ostane. Povremene inicijative za poticanje urbanog pčelarstva smatramo nestručnima i nedovoljno promišljenima jer se time neće povećati broj pčela u gradu. Urbano pčelarenje kratkoročno povećava broj pčela samo do razine na kojoj košnice postaju konkurencija za hranu jedna drugoj. Razlog tomu mali je broj divljih livada i divljeg cvijeća u gradovima, a koji su glavni izvor hrane za pčele i druge oprašivače. Dakle, glavni uzrok opadanju broja pčela u svijetu je uzgoj monokultura i nedostatak raznolikosti raslinja, a ne manjak pčelara i košnica.
Također, jedna od opasnosti koja se javlja uzgojem pčela u gradovima je širenje zaraze s bolesnih na zdrave košnice. Nažalost, često je jedini način da se širenje bolesti zaustavi spaljivanje svih zaraženih košnica. Osim toga, uzgoj pčela u gradu predstavlja za građane potencijalnu opasnost i zdravstvenu ugrozu. Razlog tome je što medonosne pčele imaju nazubljeni žalac, koji nakon uboda ostaje u koži čovjeka. Pčela ga ne može izvući van, on se otkine, a pčela umire. Ubod medonosne pčele je otrovan i opasan za ljude koji su na njega alergični. Za razliku od njih, divlje solitarne poznate su po miroljubivosti – imaju žalac, ali ne ubadaju. Pri eventualnom ubodu solitarna pčela ne umire, već žalac izvuče van te u nje nisu zabilježeni slučajevi alergijske reakcije.
Zbog svijesti o važnosti zaštite solitarnih pčela u drugim gradovima postoje odlične inicijative koje bi vrijedilo primijeniti i u Zagrebu. Primjerice, u arboretumu Šumarske škole u Karlovcu prošle godine postavljen je prvi karlovački hotel za pčele, nastamba koja je popunjena s nekoliko vrsta rupičastog materijala i oponaša prirodno stanište kukaca koji u gradovima nemaju dovoljno mjesta za prezimljavanje i razmnožavanje. Riječ je o zajedničkom projektu karlovačke udruge „Pinklec”, zavičajnog društva Međimuraca, koji je financirala komunalna tvrtka „Zelenilo” po nacrtima Javne ustanove Međimurske prirode, a realizirali su ga učenici i mentori Šumarske škole u svojoj drvodjeljskoj radionici. Kukci popunjavaju mnogobrojne rupice hotela, a posebno se to odnosi na najveće rupe, one od deset do 12 milimetara u koje će ući solitarne pčele. Karlovački Arboretum, koji se prostire na 16 hektara, ima i farmaceutski vrt u kojemu je nastamba za divlje oprašivače. Ovaj hotel omogućit će kukcima da se tu smjeste i da pridonesu oprašivanju svega što cvijeta jer kukci su ti koji omogućavaju biljkama da se u prirodi razmnožavaju. Voditelji projekta naglašavaju da je populacija divljih oprašivača u nestajanju, između ostaloga i zato što nestaju njihova staništa i gnjezdilišta. Kroz akciju izrade i postavljanja hotela za kukce osigurat će se gnjezdilišta za solitarne pčele, a time se pridonosi i podizanju svijesti o važnosti oprašivača za stabilnost ekosustava.
Kako bi povećali biološku raznolikost, u engleskom gradu Brightonu uvedena je zakonska obaveza da svaka nova stambena zgrada iznad pet metara mora imati posebne cigle koje osiguravaju gnijezda za solitarne pčele, a imaju niz uskih otvora poput onih gdje se zna da se gnijezde solitarne pčele. Pčelinje cigle (bee brick) vlastima su predložene još 2019. godine, a odredba je uključena u građevinske dozvole koje je dodijelilo vijeće od 1. travnja 2020. godine. Slične politike usvojili su i drugi gradovi u Ujedinjenome Kraljevstvu. Inače, solitarne pčele gnijezde se u trošnim zidarskim materijalima i starim ciglama, ali moderne zgrade imaju sve šupljine začepljene. Cigla je razvijena u suradnji s ekolozima, a prije njihova lansiranja na tržište napravili su dvogodišnji istraživački projekt sa Sveučilištem u Exeteru kako bi testirali učinkovitost cigli.
U nizozemskom Utrechtu je tristotinjak autobusnih stanica dobilo zelene krovove, čije zasađeno bilje stvara novo utočište za različite vrste pčela, no služi i kao magnet za kišnicu i pomažu u zadržavanju prašine, čime se poboljšava kvaliteta zraka. Autobusna stajališta opremljeno su i LED rasvjetom i bambusovim klupama. Inače, zelena autobusna stajališta samo su jedna od mjera koju ovaj, četvrti po veličini, nizozemski grad poduzima u borbi protiv klimatskih promjena. Regija je također uvela novu flotu od 55 električnih autobusa, a uložili su i velika sredstva u obnovu biciklističkih staza i provedbu inovativnih rješenja. Primjerice, solarni paneli postavljeni duž biciklističkih staza unutar pokrajine koriste se za prikupljanje energije, dok struja koja se koristi za pogon autobusa dolazi izravno iz nizozemskih vjetrenjača. Uz sve to, stajališta za pčele (odnosno autobuse) njeguju radnici koji se po gradu voze u električnim vozilima. Tako Utrecht motivira svoje stanovnike da na svojim krovovima naprave male urbane zelene oaze te za to osigurava sredstva i poticaje.
U cilju očuvanja divljih pčela u Beču se pak preporučuje izbjegavanje korištenja insekticida jer oni ne uništavaju samo nametnike već i korisnu faunu insekata.
S obzirom na sve navedeno, apeliramo na Vas da ostane na snazi vrlo opravdana zabrana uzgoja pčela u gradu Zagrebu te da se u gradskim vrtovima i na drugim zelenim površinama poveća broj sadnica biljaka koje oprašivači vole. Tako bismo u Zagreb privukli divlje pčele i druge oprašivače, što stvara raznolikost, a sadnja drveća, grmlja i cvjetnog raslinja, kao i umjerena košnja livada, pomaže i suživotu s malim pticama, vranama i kukcima. Pčelarstvo je zapravo namjerni masovni uzgoj pčela i tome zaista nije mjesto u gradu Zagrebu. Zato navedeni primjeri mogu biti dobar putokaz za daljnji razvoj Zagreba u moderan grad koji teži održivu razvoju i kao pokazatelj drugim hrvatskim gradovima kako očuvati bioraznolikost i njegovati suživot s pčelama i drugim divljim kukcima u gradu.
S poštovanjem,
Snježana Klopotan Kačavenda
U Zagrebu 14. travnja 2022.
