O zoološkim vrtovima

| More

Error:

Zatočeništvo

Značajan problem zooloških vrtova je taj da se životinjama u zatočeništvu ne dopušta da žive svoje živote na prirodan način. Koliko god neki zoološki vrtovi pokušavali napraviti kaveze velikima, koliko god grana stavili u njih, koliko god pozadinske slike na zidovima bile lijepe, ne mogu se usporediti s prirodnim staništima gdje bi životinje trebale biti. Životinje u zoološkim vrtovima provode dan za danom, tjedan za tjednom, godinu za godinom u potpuno istoj okolini. Život im tako postaje vrlo monoton.

Na primjer, slonovi su u divljini naviknuti na putovanja od mnogo milja dnevno, u krdima od oko deset odraslih srodnih jedinki i njihova potomstva. Oni su vrlo društvene životinje.

U zoološkim se vrtovima slonovi uglavnom drže u parovima ili čak izolirani. Njihovi kavezi su nevjerojatno mali u usporedbi s prostorima na koje su naviknuti u divljini. Slonovi često pokazuju mnoge znakove stresa ili dosade, kao na primjer ponavljanje jednih te istih pokreta. To je bilo vrlo očito u zoološkom vrtu Milwaukee County koji sam posjetila. Moje izvješće iz tog zoološkog vrta možete pročitati ovdje.

Uopće nije iznenađujuće da slonovima u zoološkim vrtovima nije mjesto. Prosječni životni vijek slonova u zoološkim vrtovima je 16-18 godina, dok divlji slonovi mogu doživjeti i 50-70 godina.

Ponašanja uzrokovana stresom

Kad sam nedavno posjetila zoološki vrt, jedna od slonica njihala je surlom lijevo-desno. Snimila sam ju. Na kraju snimke može se čuti ženu kako govori: 'Da ja to mogu raditi cijeli dan, čovječe, pa to bi bilo super!' Također, čula sam malu djevojčicu kako propitkuje majku što slonica radi. Majka je odgovorila da slonica 'pleše', premda je tužna istina da su ponavljajući pokreti, poput njihanja surle, jasni znakovi stresa. Budući da je većina nas upoznata s divljim životinjama samo iz zooloških vrtova, nije lako prepoznati ponašanja uzrokovana stresom. Čak ih ni radnici zooloških vrtova sami nisu svjesni. Ili nam ih jednostavno nisu voljni objasniti.

Ostali znakovi stresa ili dosade koje možete prepoznati na životinjama su: koračanje naprijed-nazad, kimanje glavom, njihanje, opetovano ponavljanje koraka, nepomično sjedenje ili griženje samih sebe.

Znanstveni pojam za ponavljajuće radnje u zatočenih životinja jest 'Abnormal Repetitive Behavior' (Abnormalno opetovano ponašanje), poznat kao i ARB. Taj pojam pokriva sva neobična opetovana ponašanja koja možemo uočiti na zatočenim životinjama, poput onih u zoološkim vrtovima. Ta ponašanja uzrokovana su stanjima poput depresije, dosade ili psihoze. Neki zoološki vrtovi, kako bi kontrolirali problematična ponašanja, daju svojim životinjama antidepresive ili sredstva za smirenje.

Zoološki vrtovi: kolekcije nesretnih životinja

Živote životinja u zoološkim vrtovima posebno teškima čini nedostatak bilo kakve privatnosti i mentalne stimulacije te fizičke aktivnosti. Iako biste mogli pomisliti da se s vremenom životinje naviknu na život u zatočeništvu, to se nikada ne dogodi. Čak i životinje uzgojene u zoološkim vrtovima zadržavaju svoje prirodne instinkte, i to nakon mnogo generacija.

Životinje poput polarnih medvjeda i velikih mačaka naviknute su na lov; u zoološkim vrtovima ta navika zamijenjena je redovitim hranjenjem. Većina životinja držana u zoološkim vrtovima prirodno bi lutala desetinama milja dnevno.

Jednom kad počnete prepoznavati znakove stresa u zatočenih životinja i kad počnete razumijevati koliko su tužni i dosadni njihovi životi, doživljavat ćete zoološke vrtove u potpunosti drugačije.

Zoološki vrtovi: očuvanje vrsta

Zoološki vrtovi tvrde da pomažu u očuvanju vrsta. Međutim, vrlo mali broj vrtova registrira svoje životinje u međunarodnoj bazi podataka vrsta, a većina životinja nije uopće ni ugrožena.

Iako postoje tisuće ugroženih vrsta, zoološki su vrtovi u divljinu uspjeli vratiti samo oko 16 njih i to s promjenjivim razinama uspjeha. Većina životinja puštenih u divljinu ne preživi. Razlog tome su neadekvatni životni uvjeti u zatočeništvu. Životinje bi trebale živjeti u staništima koja nalikuju prirodnim, pogotovo u pogledu klime i vegetacije. Također, trebale bi biti uzgajane uz minimalni ljudski kontakt i u adekvatno velikim populacijama koje mogu pružiti prirodnu društvenu ravnotežu i primjerenu genetsku raznolikost.

Zoološki vrtovi: uzgoj životinja

Zoološki vrtovi troše goleme količine sredstava na uzgojne programe, iako razmnožavanje životinja u zatočeništvu nije najbolji način za pomoć u očuvanju vrsta. Za držanje slonova u zoološkom vrtu utroši se barem 50 puta više sredstava nego za zaštitu jednakoga broja slonova u divljini. Korištenjem sredstava u svrhu konzervacijskih programa u divljini, na primjer, za stvaranje zaštićenijih rezervata, neće se samo omogućiti životinjama da žive na prirodnim staništima, već će se pomoći u održavanju ravnoteže ekosustava.

Zašto su onda zoološki vrtovi toliko zainteresirani za uzgoj životinja? Mladunci privlače velik broj posjetitelja! Glavni cilj zooloških vrtova je zarada i profit, a mladunci su njihov najjači marketinški trik.

Nije rijetkost da majke u zoološkim vrtovima odbacuju svoju mladunčad. U nekim situacijama, radnici zooloških vrtova će uskočiti u pomoć i pobrinuti se za mladunčad, dok će ih u nekima jednostavno ostaviti da umru.

Nadalje, radnici će ponekad odlučiti odvojiti mladunce od majki, čak i kada ih one nisu odbacile. Razlog tome je taj da ih žele učiniti čim boljim 'izložbenim životinjama': rad s njima je sigurniji te ih je lakše kontrolirati.

Zoološki vrtovi: životinje koje su višak

Životinje koje su višak su neželjene životinje za koje, nakon što je zoološki vrt uzgojio još jedno slatko mladunče da privuče posjetitelje, više nema mjesta. One i same mogu biti slatka mladunčad koja je prestala biti slatka na kraju sezone. Zoološki vrtovi imaju sustavnu 'hiperprodukciju' životinja. Te su životinje, koje postanu višak, ili ubijene, pa poslužene svojim sustanarima kao hrana, ili prodane drugim zoološkim vrtovima i preprodavačima životinja.

Prodaja je vrlo profitabilan način rješavanja neželjenih životinja. Preprodavači će ih prodati rančevima, pet shopovima, cirkusima, trgovini egzotičnim mesom i istraživačkim institucijama. Životinje koje su višak također se mogu naći za prodaju na internetu.

Zoološki vrtovi: edukativni centri?

Zoološki vrtovi smatrani su odličnim edukativnim centrima gdje djeca i odrasli mogu puno naučiti o divljim životinjama. Međutim, u njima jedva možemo naučiti nešto o životu i ponašanju divljih životinja u divljini. Zoološki vrtovi nisu puno više od kolekcije tužnih i eksploatiranih životinja. Oni daju vrlo loš primjer kako bi trebali postupati s našim sustanarima na Zemlji.

Koja je alternativa?

Znači, ako ne bismo trebali posjećivati zoološke vrtove, kako možemo učiti o tim zapanjujućim životinjama?

Životinje bismo trebali promatrati u njihovim prirodnim staništima, gdje žive živote kakve bi trebale živjeti. Ako si ne možemo priuštiti da ih posjetimo, o tim zadivljujućim životinjama možemo učiti gledajući dokumentarce, televizijske programe ili čitajući o njima na internetu ili u knjigama i časopisima. Jednostavno nije u redu uživati gledajući te životinje, dok one žive užasno tužne živote.

Tekst napisala Wanda Embar.

Izvor: http://veganpeace.com/animal_cruelty/zoos.htm

Error:

Facebook preporuke

Preporučujemo AVALON web hosting