25.03.24. Uklanjanje gnijezda vrana nakon 1. ožujka - je li odgovoran Grad Zagreb ili nesavjesni građani?
Ponosni smo na one građane grada Zagreba koji su reagirali na rušenje gnijezda vrana nakon 1. ožujka i zatražili objašnjenje nadležnih institucija! Naime, vrste vrana koje obitavaju na području Republike Hrvatske (sive vrane, gačci, čavke) nisu zaštićene ptice, no nije dopušteno uklanjanje njihovih gnijezda ni razbijanje ili diranje njihovih jaja u vrijeme gniježđenja. Gnijezda se smiju premještati, a grane obrezivati do 1. ožujka. Nakon toga počinje sezona gniježđenja. Ni gradske vlasti ni stanovnici nekog područja ne smiju uznemiravati i/ili uništavati gnijezda vrana tijekom tog razdoblja.
Zakon o zaštiti prirode (NN 80/13, 15/18, 14/19, 127/19, 155/23) navodi da su ciljevi i zadaće zaštite prirode, između ostalih, „očuvati i/ili obnoviti bioraznolikost očuvanjem prirodnih stanišnih tipova, divljih vrsta i njihovih staništa, uključujući i sve vrste ptica koje se prirodno pojavljuju na teritoriju Republike Hrvatske, kao i ptičjih jaja i gnijezda, uspostavom odgovarajućeg sustava zaštite, upravljanja i nadzora”. Istim Zakonom zabranjeno je namjerno hvatanje ili ubijanje, namjerno uznemiravanje (posebno u vrijeme razmnožavanja, podizanja mladih, hibernacije i migracije), namjerno uništavanje ili uzimanje jaja (te njihovo čuvanje, čak i ako su prazna), namjerno uništavanje, oštećivanje ili uklanjanje razvojnih oblika ptica, gnijezda ili legla te oštećivanje ili uništavanje područja njihova razmnožavanja ili odmaranja.
Zakon o lovstvu (NN 99/18, 32/19, 32/20) zabranjuje loviti divljač za vrijeme lovostaja, uništavati i prisvajati mladunčad te uništavati i oštećivati legla, gnijezda i jaja divljači. Pravilnik o lovostaju (NN 94/2019) propisuje lovostaj za sive vrane, vrane gačce i čavke od 1. ožujka do 31. srpnja, u vrijeme kada sjede na jajima i dok hrane mladunčad.
S obzirom na sve navedeno, jasno je da nakon 1. ožujka nitko ne smije uništavati i oštećivati gnijezda vrana i jaja u njima jer to predstavlja kršenje spomenutih zakonskih propisa, za što su propisane i odgovarajuće kazne.
Stoga nas je neugodno iznenadio odgovor dr. med. vet. Snježane Lugarić, više upravne savjetnice za lovstvo Gradskog ureda za gospodarstvo, ekološku održivost i strategijsko planiranje. U odgovoru se pojašnjava da je Grad Zagreb, pozivajući se na odredbu Zakona o lovstvu koja iznimno dopušta „namjerno uništavanje ili oštećivanje gnijezda i jaja ptica navedenih u popisu divljači iz ovoga Zakona ili uklanjanje gnijezda te izuzimanje jaja iz prirode i njihovo posjedovanje, čak i ako su prazna”, ishodio rješenje Ministarstva poljoprivrede „kojim nam je dozvoljeno, između ostaloga i uklanjanje gnijezda nakon početka lovostaja, a gnijezda se uklanjaju samo na lokacijama gdje svojom brojnošću i aktivnostima ptice ugrožavaju interes javnog zdravlja i sigurnosti”. Dakle, unatoč postojećim zakonskim odredbama koje bi trebale štititi vrane, Grad Zagreb iskoristio je zakonsku mogućnost i zatražio skraćenje lovostaja na vrane kako bi udovoljio prijavama građana pojedinih zagrebačkih kvartova i nakon 1. ožujka.
U odgovoru Gradu Zagrebu naveli smo da se slažemo s dijelom njihova odgovora u kojemu navode „da je jedan od osnovnih razloga za izrazito povećanje populacije u naseljima neadekvatno odložen otpad dostupan vranama (kontejneri za otpad nisu zatvoreni u spremnike), kao i činjenica da brojni naši sugrađani hrane vrane”. I sami kao udruga informiramo građane da je za miran suživot s divljim životinjama (ne samo vranama) važno da ne ostavljaju otvoren otpad i ostatke hrane. Vrane su poznate kao čistači okoliša i gradskih smetlišta te su se odlično prilagodile životu u gradovima i prehrani koja uključuje kruh, špagete i ostalu hranu koju ljudi bace. Česti su slučajevi da ljudi bacaju smeće po cesti ili ostatke hrane kroz prozor, i to ne (samo) kruh za golubove nego ostatke jela, što naravno privlači i vrane i druge životinje poput miševa, štakora i sl. Nerijetko se i taj problem krene rješavati bacanjem otrova, što ne samo da je zabranjeno i kažnjivo nego je opasno i za druge životinje i ljude, posebno djecu. Kako bi se to spriječilo, građani bi trebali pravilno zatvarati kante za smeće jer onda vrane imaju manje dostupnu hranu, pa i to u konačnici utječe na njihov broj. Važno je održavati okoliš čistim, redovito prazniti kante sa smećem po parkovima, ne ostavljati po naseljima otpatke hrane, odlagati smeće na predviđena mjesta i razvrstavati otpad. O svemu tome naša udruga educira javnost kroz medijske dopise i objave na društvenim mrežama, a ističemo i da se divlje životinje ne smije ometati i ugrožavati, niti ih ne treba pokušavati hraniti ili privlačiti otpacima. Posebno naglašavamo da ih ne treba nastojati pripitomiti te da su životinje, u većini slučajeva, same sposobne pronaći hranu i pobrinuti se za mlade. Upućujemo građane da jedino ako pronađu ptičicu ispalu iz gnijezda ili napušteno mladunče, trebaju nazvati nadležne gradske službe.
U odgovoru Gradu Zagrebu posebno smo istaknuli vrijednost edukacije, za koju smatramo da se ipak ne provodi u dovoljnoj mjeri s obzirom na brojna javljanja građana našoj udruzi vezano za postupanje prema vranama. Smatramo da bi dodatne aktivnosti Grada Zagreba u smjeru edukacije građana mogle pridonijeti smanjenju pritužbi na vrane, za čije ponašanje su često odgovorni sami građani nesavjesnim odlaganjem otpada. Budući da vrane preferiraju visoka stabla, koristilo bi da se u gradu sadi više niskog raslinja, grmlja i niskog drveća. Tako će biti više drugih ptica, poput vrabaca, a vrane će potražiti prostranija područja koja im više odgovaraju.
No ne vidimo svrhu zakonskih odredaba koje jasno zabranjuju uznemiravanje vrana i odstranjivanje njihovih jaja i gnijezda od 1. ožujka ako su te odredbe samo mrtvo slovo na papiru, što u konkretnom slučaju jesu jer Grad koristi zakonsku mogućnost izuzetka od propisa koji bi trebali štititi vrane. Zanima nas postoji li neka prepreka da Grad Zagreb ne zaprima prijave građana tek krajem veljače, već ranije, što bi omogućilo da sve intervencije budu završene do 1. ožujka (što se građanima treba dati jasno do znanja kako bi na vrijeme poslali prijave) pa da i sam Grad poštuje zakonske odredbe kojih su se dužni pridržavati svi građani RH i time ne ugrožava dobrobit vrana. To bi ujedno educiralo građane kada je primjereno intervenirati, a kada se više ne može zbog propisanih zakonskih rokova.
Kako se vranama ne smiju uklanjati gnijezda tijekom razdoblja gniježđenja i razmnožavanja, od 1. ožujka, najbolja prevencija je obrezivanje granja drveća u skladu sa zakonima prije nego počne sezona gniježđenja, do 1. ožujka. Ako je gnijezdo uklonjeno neposredno prije polaganja jaja, odnosno kratko vrijeme prije ožujka, to ne znači da se vrane neće zadržati na tom području ili negdje u blizini i napraviti novo gnijezdo. Dakle, ono što Grad može napraviti jest angažirati gradske službe da u jesen ili zimu obrežu vršne dijelove krošnji drveća u okolici, posebice na lokacijama gdje su se ljudi žalili na vrane. Tako vrane neće imati mjesto za napraviti gnijezdo pa će ga saviti negdje drugdje. Time se sprječavaju neetični i ilegalni postupci rušenja gnijezda, a vrane će imati svoj mir.
Postoje i druge alternative koje vrijedi razmotriti. Na primjer, mogu se koristiti (zakonski dopuštena) vizualna ili zvučna sredstva za odvraćanje kako bi odvratila vrane od gniježđenja u određenim područjima. To može uključivati sjajne predmete ili umjetne ptice grabežljivice koji će učiniti područje manje privlačnim za ptice. Još jedna mogućnost je osigurati vranama alternativna mjesta za gniježđenje. Kutije za gnijezda mogu se postaviti na prikladnije drveće ili na mjesta koja nisu toliko u blizini ljudi. To će vranama pružiti sigurno i prikladno mjesto za izgradnju gnijezda, a istovremeno će ih držati podalje od područja gdje mogu stvarati probleme.
Potrebno je i educirati građane da ih vrane ne ugrožavaju, već da iskazuju prirodno ponašanje štiteći svoje mlade kada ih smatraju ugroženima ili ako ispadnu iz gnijezda. Informacije se mogu širiti putem tiskanih materijala, objava u medijima, društvenih mreža te u suradnji s udrugama za zaštitu životinja i prirode, kao i ekološkim udrugama.
U odgovoru Gradu Zagrebu izrazili smo nadu da će razmotriti navedene prijedloge, u cilju zaštite i životinja i ljudi. Ponudili smo suradnju i izrazili nadu da se sljedeće proljeće u Zagrebu neće uklanjati gnijezda vrana nakon zakonski propisanih rokova. Grad Zagreb mora biti primjer svojim građanima kako djelovati u skladu sa zakonom, a ujedno štititi i vrane i građane.
