Zapisnik sa sedmog sastanka

| More

7. sastanak članova Mreže protiv napuštanja životinja

ZAPISNIK

Mjesto održavanja: Centar za ljudska prava, Zagreb, Kralja Držislava 6

Datum i vrijeme održavanja: 10.04.2010., 11:00–15:45 sati

Prisutni:

Sažetak sastanka:

Sastanak je otvorio gosp. Luka Oman, predsjednik udruge Prijatelji životinja, najavivši glavne točke dnevnog reda. Pojasnio je i glavne ciljeve Mreže protiv napuštanja životinja: održavanje kontakata i sastanka udruga, pojedinaca i institucija koje se bave zbrinjavanjem životinja ili se na bilo koji drugi način bore protiv napuštanja životinja, međusobna koordinacija, informiranje i savjetovanje te zajedničko djelovanje u određenim situacijama. Mrežu protiv napuštanja životinja vodi udruga Prijatelji životinja, a predstavio je voditeljicu koordinacije Mreže Nataliju Svrtan te suradnike Sanju Lalić Valečić, Anitu Euschen, Damira Grgića te je zahvalio ostalima koji su počeli surađivati s koordinacijom Mreže.

Riječ je predao gđi. Branki Buković-Šošić, načelnici Odjela za zaštitu životinja pri Ministarstvu poljoprivrede, ribarstva i ruralnog razvoja, koja se osvrnula na trenutnu problematiku vezanu za skloništa za napuštene životinje. Veterinarski higijenski servisi kao institucija prestali su postojati 01.01.2009., a zakonom su propisana Skloništa za napuštene životinje koja jedino smiju preuzimati napuštene životinje. Pozvala je na registraciju svih postojećih skloništa i važnost zadovoljenja uvjeta prema Pravilniku o uvjetima kojima moraju udovoljavati skloništa za životijne i higijenski servisi (Narodne novine, br. 110/04.) te na dobivanja odobrenja za rad. Zaključeno je kako je skloništa za napuštene životinje premalo i kako lokalne zajednice ne odrađuju svoje obveze propisane Zakonom o zaštiti životinja (Narodne novine, br. 135/06). Ministarstvu poljoprivrede, ribarstva i ruralnog razvoja će biti poslan službeni dopis sa zahtjevom da se potaknu lokalne zajednice na hitno izvršavanje obveza prema Zakonu, odnosno na izgradnju skloništa, programe zbrinjavanja, kastracije, udomljavanja i ostalog što je povezano s pravilnom skrbi za napuštene životinje.

Kroz pitanja gđi. Buković-Šošić ustanovilo se da ima i dosta nepravilnosti u radu skloništa koje vode pojedine veterinarske stanice, da nedostaje potrebne evidencije transparentnosti, a i postojanje problema samovolje pojedinih gradonačelnika i načelnika općina koji nelegalno donose nezakonske odluke vezane za zbrinjavanje napuštenih životinja te na taj način potpadaju pod prekršajno i kazneno gonjenje i sankcioniranje, kao i veterinarske stanice koje po njihovom nalogu izvršavaju nezakonite akcije i radnje. Zaključeno je da je Zakon za sve isti bez obzira na to radi li se o gradonačelniku ili građaninu koji nije na niti jednoj funkciji vlasti i prema njemu svi jednako trebaju i mogu odgovarati. Naglašeno je kako je pravilna i detaljna evidencija i potpuna transparentnost rada skloništa nužna i zakonski utemeljena te je u interesu cijele zajednice.

Na pitanja o radu veterinarskih inspekcija odgovarala je gđa. Marica Cikojević koja je naglasila da se prijave svakako trebaju podnositi, da trebaju biti što objektivnije i s dokazivim podacima te da se prijavljuju sve nepravilnosti o radu skloništa i veterinarskih stanica, a da se pritužbe na rad veterinarskih inspektora šalju Upravi veterinarske inspekcije pri Ministarstvu poljoprivrede, ribarstva i ruralnog razvoja.

Prema informacijama kojima raspolaže gđa. Buković-Šošić, u Komisiji za pregled donošenje odobrenja rada skloništa nema postupovnih pretpostavki koje bi omogućile sudjelovanje predstavnika udruga za zaštitu životinja u radu Komisije, za što treba poduzeti mjere da se to promjeni. Sudionici sastanka iskazali su želju da se putem Ministarstva ishodi dozvola prisustvovanja volontera udruga u trenutku provođenja veterinarskog nadzora u slučajevima kada oni prijavljuju zlostavljanje životinja pa će prema tome biti podnesen zahtjev nadležnom uredu.

Upute za pisanje prijave te popisi svih veterinarskih inspektora nalaze se na www.prijatelji-zivotinja.hr, gdje se nalazi i relevantni Zakoni i Pravilnici, a bit će uskoro objavljeni i vezani vodiči. Više o prijavama bit će govora na jednom od budućih sastanaka.

Pozvani su svi članovi Mreže da uočene nepravilnosti i prijedloge za izmjenom pravilnika i zakona šalju na mail Mreže: mreza@prijatelji-zivotinja.hr kako bi bili sakupljeni i proslijeđeni Ministarstvu u procesu promjene pojedinog pravilnika i zakona. Trenutno je u izmjeni Pravilnik o označavanju pasa, a mijenjat će se Pravilnik o uvjetima kojima moraju udovoljavati trgovine za prodaju kućnih ljubimaca.

Gosp. Oman naglašava potrebu edukacije veterinarskih inspektora koji u pojedinim slučajevima nisu upoznati s propisima te mjerama i sankcijama koje iz njih proizlaze. Presudno je poboljšati suradnju veterinarskih inspektora i predstavnika udruga i građana. Ustanovljeno je da građani koji prijavljuju slučajeve kršenja Zakona i Pravilnika u pravilu nisu obaviješteni o poduzetim radnjama i mjerama, iako je to zakonska obveza što dovodi do daljnjeg nepovjerenja u sustav i loše komunikacije. Predstavnici udruga napominju da se od strane veterinarskih inspektora ne primjenjuju sankcije, ni kada su one propisane te da skloništa u vlasništvu privatnih osoba dobivaju odobrenja za rad iako ne ispunjavaju uvjete, a prijave nemaju učinka. Voditelji skloništa koji su potpisali ugovore s jednicima lokalne zajednice stoga zabranjuju pristup javnosti radi izbjegavanja nadzora kako se ne bi uvidjeli propusti u poslovanju (nevođenje propisane evidencije, protuzakonito usmrćivanje životinja radi stjecanja imovinske koristi, zanemarivanje zdravstvenog i higijenskog stanja životinja te vršenje drugih protuzakonitih radnji bez vođenja računa o zaštiti prava životinja sukladno propisima). Nadalje, sankcije treba provoditi i protiv osoba koje su životinju napustile, odnosno, potrebno je isto prijaviti veterinarskoj inspekciji.

Gosp. Oman upozorava na važnost mikročipiranja (uz obvezatno upisivanje OIB-a skrbnika) kako bi se moglo utvrditi tko je odgovorna osoba i protiv nje provesti sankcije u slučaju napuštanja, zlostavljanja ili zanemarivanja životinje.

Gđa. Plamenka Kovač Levantin, vet. insp. iz Splita, upozorila je na važnost profesionalnog odnosa veterinarskih inspektora, ali i osoba koje prijavljuju slučaj. Naglasila je važnost edukacije i predstavnika udruga za zaštitu životinja kako bi se prigovori upućivali na pravilan način i na pravu adresu.

Odlučeno je da se pošalje službeni zahtjev Ministarstvu poljoprivrede, ribarstva i ruralnog razvoja – Upravi za veterinarske inspekcije – za dostavu izvješća o radu Veterinarske inspekcije, odnosno broju intervencija i broju prekršajnih prijedloga od strane veterinarskih inspektora kako bi se pohvalili i izdvojili za primjer oni koji dobro odrađuju svoje dužnosti. Predstavnici udruga za zaštitu životinja, kao i predstavnici Ministarstva poljoprivrede, ribarstva i ruralnog razvoja, jednoglasno su zaključili da u pravnom sustavu Republike Hrvatske ne postoji institucija pravnog zastupnika za zaštitu prava životinja i da treba raditi na njegovom ozakonjenju, a kao primjer se može uzeti austrijski model.

Nakon pauze koja je iskorištena za međusobno upoznavanje uz veganski obrok i razmjenu iskustava, nastavlja se sastanak s naglaskom na uvjete koje moraju zadovoljiti skloništa za napuštene životinje.

Gđa. Žana Radetić, dipl. ing. arh. prezentirala je idejno rješenje projekta Skloništa za zaštitu životinja. Predstavljen je kvalitetan i prihvatljiv projekt skloništa u kojem su obuhvaćene sve jedinice koje sklonište za napuštene životinje treba sadržavati i koje se kao takvo može predložiti lokalnim zajednicama kao rješenje zbrinjavanja životinja na zemljištu lokalne zajednice.

Gđa. Ljljana Zebić Drvar ispričala nam je kako se udruga Prijatelji iz Čakovca od azila s puno problema, prema naputcima za vođenje Skloništa za životinje, sve više približava dobro organiziranom skloništu za životinje. Kastracijom životinja smanjili su problem nekontroliranog i nepoželjnog razmnožavanja, a u planu je otvaranje ambulante i karantene te izgradnja šetnice s ciljem zadovoljenja uvjeta prema Pravilniku o uvjetima kojima moraju udovoljavati skloništa za životinje i higijenski servisi te dobivanje odobrenja za rad od strane Ministarstva poljoprivrede, ribarstva i ruralnog razvoja.

Nastavljajući se na tu temu, slijedila je prezentacija gđe. Anite Euschen 'Evidencija životinja u skloništima' u kojoj je istaknuta važnost redovnog vođenja evidencije svih životinja koje uđu u sklonište, a kojoj se, na žalost, ne pridaje potrebna pažnja. Vođenje evidencije uvelike je olakšano računalnim softverskim programom koji obuhvaća sve podatke bitne za praćenje životinja, a koji su prisutni dobili na CD-u. Evidencije su nužne za transparentni rad skloništa i udruga. Bez njih je nemoguće pratiti ulazak/izlazak životinja iz skloništa, njihovo zdravstveno stanje i sl., a navedeni podatci važni su i za gradove zbog praćenja rada skloništa i financiranja ove javne djelatnosti.

Naglašeno je da svi psi u skloništu trebaju biti mikročipirani na sklonište, da svakog psa treba pratiti evidencija u opisu i fotografiji, da su važni on-line i tiskani katalozi životinja te da je važno sklonište otvoriti za javnost. Skloništa za životinje trebaju postati javne institucije koje za cilj imaju zbrinjavanje i udomljavanje životinja, ali trebaju imati i edukativnu funkciju. Stoga je iznimno važna prezentacija skloništa u javnosti, suradnja s obrazovnim ustanovama i tako dalje.

Dodirnuo se problem udomljavanja pasa izvan Hrvatske s upozorenjem da su uočene mnoge nepravilnosti; potreban je izniman oprez pri udomljavanju jer se često ne zna gdje psi završe pa svaki takav dogovor treba biti provjeren i transparentan.

Svi članovi Mreže dobili su i upitnik s molbom da ga detaljno ispune. Upitnik je važan za dobivanje uvida u situacije, uočavanja učestalih problema, ali je i edukativnog karaktera. Stoga je bitno da ga svi ispune i pošalju zajedno s primjerom ugovora o udomljenju.

Zadnje izlaganje držala je Tatjana Zajec s naglaskom na nadzor nakon udomljavanja. Životinja smije biti udomljena isključivo udomiteljima koji zadovoljavaju sve potrebne uvjete. Udomljenju treba prethoditi ugovor o udomljavanju, udomitelji trebaju dobiti pismene i usmene upute, a uvjeti se kod udomitelja trebaju provjeravati nakon udomljenja.

Glavna funkcija skloništa je udomljavanje. Na udomljavanju treba aktivno raditi. Nakon svake javne akcije broj udomljavanja značajno raste.

Kako su informacije i savjeti koje je Tatjana Zajec bili iznimno korisni, a sastanak je završio,
zaključeno je da se na sljedećem sastanku nastavi izlaganje Tatjane Zajec.

Apeliramo ponovno da se pažljivo prouči Zakon o zaštiti životinja, kao i Pravilnik kojem
moraju udovoljavati skloništa za napuštene životinje. Educiranost je preduvjet uspješnog
vođenja skloništa i adekvatnog reagiranja na probleme spomenute na sastanku.

Prisutni članovi dobili su tiskane materijale i CD s radnim materijalima.

Vezane teme

Mreža 7. sastanak 1 [ 28.98 Kb ]Mreža 7. sastanak 2 [ 37.29 Kb ]Mreža 7. sastanak 3 [ 43.05 Kb ]

Također pogledajte

Akcije

Facebook preporuke

Preporučujemo AVALON web hosting