Pet univerzalnih tabua i upotreba životinja
Urođeni parametri pravednosti
Što više biolozi i psiholozi zadiru u razumijevanje urođenih obrazaca ponašanja, povećava se spoznaja kako ljudi imaju predispoziciju biti visoko osjetljivi na poštenje u društvenim interakcijama. Zanimljivo je kako se ovaj univerzalni tabu protiv nepravde u međuljudskim odnosima može naći i među neljudskim pripadnicima životinjskog carstva, osobito među sisavcima i pticama. Čini se kako, što bolje upoznajemo životinje i same sebe, bolje počinjemo shvaćati kako pravičnost, pravda i poštenje nisu samo dio intelektualnog koncepta uzvišenih ideala, već su utkani u psihosocijalnu tkaninu svijesti koja se očituje kao ljudski i životinjski život na ovome planetu.
Veliki oslobodilački pokreti primjer su toga. Na primjer, mnogi Britanci 18. i ranog 19. stoljeća posvetili su svoje živote prekidu ropstva afričkih naroda – ljudi koje nisu poznavali osobno i koji su bili druge rase. Usprkos tim faktorima, očita nepravda trgovine robljem navela ih je na akciju. Od tada su se dogodile i mnoge druge slične akcije. Pokret Occupy Wall Street jedan je od suvremenih očitovanja našeg esencijalnog osjećaja gnušanja i ogorčenja pri svjedočenju nepodnošljivoj nepravdi.
Naš osjećaj pravednosti rezultat je intuicije naše unutrašnje povezanosti s drugim ljudskim bićima i naše osnovne međusobne jednakosti. Iako je na razne načine nasilno potisnut u našoj kulturi kroz medije i religije te ekonomske, edukativne i državne institucije, taj temeljan osjećaj pravednosti i pravde kontinuirano se potvrđuje i lako se provlači i kroz naše odnose s neljudskim životinjama. Velika većina (oko 95-98%) ljudi anketiranih u SAD-u složila se kako bi ljudi umiješani u okrutna postupanja prema životinjama morali odgovarati za svoje postupke i suočiti se s društvenim posljedicama takvog ponašanja.
Univerzalno prepoznatljivi tabui
Znajući sve to, nije iznenađujuće kako sve kulture svijeta uočavaju određene tabue ponašanja. Svatko uključen u ova zabranjena i nepravedna djela prema drugim ljudima u zajednici suočava se s posljedicama svojih djela. Postoji pet univerzalnih tabua:
- Ne povrijediti fizički ili ubiti druge.
- Ne krasti od drugih.
- Ne ozlijediti druge seksualnim prijestupom.
- Ne zavaravati druge.
- Ne siliti druge na zlouporabu droga, alkohola ili toksičnih tvari.
Očito je da smo mi ljudi stvorili složene pravne, etičke, religiozne i socijalne strukture kako bismo se zaštitili od tih nepravednih i štetnih radnji i kako bismo obeshrabrili i kaznili one koji svjesno počine takve radnje. Izvorna duhovna naučavanja potiču suosjećanje i poštenje, i to su osnove društvene pravde i skladnog života na osobnoj unutrašnjoj te globalnoj razini.
Poštenje prema životinjama
Ironična, poražavajuća i neosporna činjenica je, doduše, kako mi neumoljivo i besramno ignoriramo svih pet univerzalnih tabua kada se radi o životinjama koje iskorištavamo za hranu, odjeću i u druge svrhe. One su također sposobne patiti i svjesne su baš kao i mi, a u mnogim slučajevima čak i više. Nadalje, njima nedostaju kapaciteti za diskurzivne misli koje mi imamo i koje nas mogu odijeliti od patnje i pomoći nam shvatiti je. Životinje su često dovođene do ludila ekstremnim zlostavljanjem koje su prisiljene trpiti u okrutnim, toksičnim i iznimno ograničavajućim uvjetima u koje ih mi tjeramo.
Najprije, nanosi im se fizička bol na bezbroj načina, s rutinskim unakazivanjima bez anestezije poput kastracije, odstranjivanja rogova, odstranjivanja kljunova, kupiranja repa, urezivanja ušiju, rezanja zuba, gnječenja noseva, kao i podbadanjem elektrošok-palicama i batinjanjem. Također ih ubijaju, obično na zastrašujuće i bolne načine – milijune ubijaju dnevno zbog hrane tako da krvare na smrt, vise naopako u okovima – noćna mora ekstremnog nasilja i okrutnosti. Drugo, sve im se oduzima – njihova djeca, njihovo vrijeme, njihovo mlijeko, jaja, svrha i sloboda, kao i njihova tijela i životi. Treće, podvrgnuti su bolnom i izopačenom seksualnom zlostavljanju, uključujući ponavljajuća silovanja ženki u svrhu proizvodnje profitabilnog potomstva i masturbaciju mužjaka – crpeći spermu za upotrebu u pištoljima za silovanje – kao i dobro dokumentiranom seksualnom zlostavljanju od strane frustriranih radnika tvrdih srdaca na farmama i u klaonicama. Četvrto, zavarava ih se mameći ih na bodljikave kuke i ohrabruje se njihov ulazak u zakrivljene tunele koji završavaju u teroru i boli noža za ubijanje. Peto, sili ih se na injekcije bezbrojnih lijekova čija upotreba nije u njihovom interesu, već samo u interesu njihovih eksploatatora. Antibiotici, steroidi, kemikalije, razni hormoni i drugi lijekovi upotrebljavaju se kako bi ih udebljali, povećali produktivnost mlijeka i jaja, promijenili raspoloženja i na ostale načine učinili ih profitabilnijima.
Te milijarde životinja 'za hranu' nisu nam učinile ništa čime bi zaslužile toliko dobivenog nasilja. Isto vrijedi i za životinje iskorištavane i ubijane za odjeću i ostale proizvode, zabavu, znanstvena istraživanja i ostalo. Istina je kako divlje životinje izravno uništavaju hvatanjem, trovanjem i ubijanjem te, neizravno, kroz gubitak njihovih staništa. Primaran uzrok svemu tome je potražnja životinjske poljoprivrede za siječom šuma s ogromnih prostora i porobljavanjem zemljišta isključivo u svrhu ispaše životinja i uzgoja sirovine za prehranu zatvorenih životinja. (Kao dodatak izmjerenoj nepravdi nanošenoj tim životinjama je inherentna nepravda prema gladnim i pothranjenim ljudima, prema radnicima iz klaonica i farmi koji obavljaju bezdušni, prljavi posao za nas ostale te buduće generacije i sve koji nasljeđuju ekološku, ekonomsku i kulturnu propast koju kuje životinjska poljoprivreda.)
Kako mi, kao društvo, očekujemo da se realiziraju naše težnje za socijalnom pravednošću dok se sami ponašamo tako bešćutno, nepravedno i nasilno prema onima čije ranjive živote držimo u rukama? Kako možemo poštivati međusobne interese, kada ne poštujemo interese milijardi životinja (i drugih ljudi), znajući kako su njihovi interesi njima jednako važni kao i naši nama?
Naše masivno i neprestano kršenje pet univerzalnih tabua umanjuje naše napore koje ulažemo u mir, pravdu i slobodu na razinu licemjerja i ironije. Sve dok ne postupamo prema životinjama na Zemlji s poštenjem i poštovanjem koje i sami tražimo, očito ćemo i dalje žeti sjeme koje dnevno siju deseci milijuna.
A sada, dobre vijesti!
Svakog pojedinog dana jedan od nas može reći NE industrijskome stroju za ubijanje i učiniti najviše što može kako bi se probudio iz programa i razumio što se događa te prigrlio veganski način života koji druge tretira s poštenjem i poštovanjem. Sve dok to činimo i ohrabrujemo druge da čine isto, mi stvaramo temelje pravde, sklada, izobilja i smislenosti u našemu svijetu ljudi. Živimo na prekrasnoj Zemlji koja nas sve lako može hraniti i podržavati, slaveći naše živote u radosti, ali samo ako to činimo s poštenjem i poštovanjem prema svima. Sve počinje na našim tanjurima.
autor: Will Tuttle
