06.05.26. Otvoreno pismo predsjedniku Vlade Republike Hrvatske i Vladi Republike Hrvatske: Hrvatska pred prijetnjom zagađenja voda, tla i zraka, pada kvalitete života, nestajanja ruralnih zajednica i
Vlada Republike Hrvatske
n. r. g. Andrej Plenković, predsjednik Vlade
Trg svetog Marka 2
10 000 Zagreb
Predmet: Otvoreno pismo predsjedniku Vlade Republike Hrvatske i Vladi Republike Hrvatske: Hrvatska pred prijetnjom zagađenja voda, tla i zraka, pada kvalitete života, nestajanja ruralnih zajednica i propasti domaće poljoprivrede
Poštovani predsjedniče Vlade te poštovane članice i članovi Vlade Republike Hrvatske,
nakon nedavno održanog trećeg po redu građanskog prosvjeda, koji je potvrdio što narod (ne) želi, obraćamo vam se zbog planiranih razornih industrijskih projekata intenzivnog uzgoja i prerade pilića u Sisačko-moslavačkoj, Varaždinskoj, Koprivničko-križevačkoj i Zagrebačkoj županiji.
Ne obraćamo vam se protiveći se radu i razvoju naše države, već zato što postoje projekti koji po svojem opsegu, lokacijama, potrošnji resursa i mogućim posljedicama više nisu pitanje obične gospodarske aktivnosti, nego javnog interesa, zaštite voda, zdravlja ljudi, očuvanja prostora i odgovornosti države prema vlastitim građanima.
Ovo nije lokalni spor oko jedne farme, nego građanski pokušaj zaustavljanja širenja devastirajućeg industrijskog peradarskog modela kroz više hrvatskih županija. Prema dostupnoj službenoj dokumentaciji, planiraju se zahvati sa stotinama milijuna pilića godišnje, desecima tisuća tona stajskog gnoja, velikom potrošnjom pitke vode i energije, otpadnim vodama, transportom, bukom, svjetlosnim onečišćenjem i trajnim pritiskom na lokalne zajednice.
U Sisačko-moslavačkoj županiji posebno zabrinjava blizina iznimno vrijednih prirodnih područja. Jedan dio zahvata planira se na oko 35 metara od zaštićenog Značajnog krajobraza Sunjsko polje, a drugi na oko jedan kilometar od Parka prirode Lonjsko polje. To nisu udaljene industrijske zone, već prostori neposredno vezani uz vodu, livade, pašnjake, sela, ptice, potoke, rukavce Save i način života koji je stoljećima nastajao u suživotu s prirodom. Lonjsko polje, Sunjsko polje, Čigoč, Puska, Stara Sava, male rijeke i potoci Donje Posavine nisu praznine na karti. To je živi krajolik, prirodna baština i kulturni identitet. To je dom.
U Koprivničko-križevačkoj županiji zabrinjava slučaj Velikog Pažuta kod Legrada. Prema službenoj dokumentaciji, industrijska farma planirana je na oko 38 metara od Regionalnog parka Mura-Drava, oko 320 metara od posebnog ornitološkog rezervata Veliki Pažut i oko 495 metara od Značajnog krajobraza Mura. Govorimo o području koje je dio šire priče o Muri, Dravi i Dunavu, prostoru koji se s razlogom naziva europskom Amazonom.
U Varaždinskoj županiji, na području Apatije kod Ludbrega, spominje se farma s više od pola milijuna pilića po turnusu. U Zagrebačkoj županiji, na području Ivanić-Grada, dostupna dokumentacija govori o četiri farme s ukupno više od 15 milijuna pilića godišnje, u blizini Žutice, Save i Turopolja.
Ponavljamo: ovo nije pitanje jedne općine, jednog sela ili jedne parcele. Ovo je pitanje smjera kojim Hrvatska ide.
Hrvatska se svijetu predstavlja kao zemlja nacionalnih parkova, parkova prirode, rijeka, šuma, močvara, mora, otoka, sela i očuvane prirode, i to s pravom. Malo je zemalja naše veličine s takvom gustoćom prirodnih vrijednosti. Ali ta slika ne vrijedi ništa ako država nije spremna čuvati upravo takve prostore kada dođe ozbiljan pritisak kapitala. Nije dovoljno navesti: „farma nije unutar nacionalnog parka”. Voda ne poznaje administrativne granice. Zrak ne poznaje parcelne čestice. Smrad ne staje na rubu katastra. Ptice, rijeke, potoci, podzemne vode i ljudi ne žive prema linijama nacrtanima u uredima. Ako se pogriješi, posljedice neće ostati u studiji utjecaja na okoliš. Ostat će u vodi, zemlji, zraku, prometnicama, zdravlju ljudi i životinja, vrijednosti nekretnina, budućnosti sela i povjerenju građana u institucije.
No čak ni procjene utjecaja na okoliš nisu dovoljne. Nužna je i procjena društvenog utjecaja: depopulacije, pada kvalitete života, gubitka turizma i dugoročnog napuštanja uništenih područja. Intenzivni industrijski uzgoj peradi ovakvih razmjera kakvi se planiraju u Hrvatskoj ne pridonosi razvoju lokalnih zajednica i ne nudi održiva radna mjesta, već teške, potplaćene i nepoželjne poslove, a to dodatno potiče iseljavanje. Nitko ne želi odgajati djecu i graditi budućnost u smradu i zagađenju od intenzivnih farmi i klaonica. Ali ni nitko od vas na vlasti neće moći tvrditi da nije znao što nas čeka. Iskustva drugih država pokazuju destruktivne posljedice, od kojih neke možemo očekivati odmah, a neke za jedno do dva desetljeća. Takvi sustavi nisu kompatibilni s razvojem lokalnih zajednica, turizma i održive poljoprivrede, vrijednosti na kojima bi Hrvatska trebala graditi svoj društveni i gospodarski napredak.
Zato posebno želimo naglasiti pitanje nacionalnog interesa. Država koja želi prehrambenu sigurnost mora imati stvarnu kontrolu nad proizvodnjom hrane, a to podrazumijeva domaću, otpornu i nadziranu proizvodnju, koja ne ovisi o odlukama velikih korporacija, izvoznim ugovorima, promjeni vlasnika ili poslovnoj odluci donesenoj daleko od ljudi koji ovdje žive. Ako se hrvatska voda, zemlja, prostor i infrastruktura stave u službu proizvodnje koja je ponajprije tržišni i izvozni projekt, tada to nije prehrambena sigurnost. To je podređivanje strateških resursa poslovnom modelu, a država mora znati razlikovati javni interes od privatnog interesa koji se javnosti predstavlja kao razvoj.
Nastavno na sve navedeno, od Vlade Republike Hrvatske tražimo:
- donošenje nacionalne strategije kojom će se jasno utvrditi da projekti ovoga tipa nisu prihvatljivi u Hrvatskoj
- da se ponište svi odobreni i zaustave svi projekti u postupku te da se provedu odgovarajuće kumulativne procjene utjecaja, kako na razini svakog pojedinog vertikalno integriranog sustava tako i kroz stratešku procjenu utjecaja kojom će se sagledati ukupni zajednički pritisak svih planiranih i međusobno povezanih ili prostorno bliskih projekata na okoliš i lokalne zajednice, umjesto njihova fragmentiranog i odvojenog razmatranja
- da se posebno procijeni društveni utjecaj i utjecaj na okoliš nakon nekoliko desetljeća na vodne resurse, podzemne vode, male vodotoke, slivove Save, Mure i Drave te zaštićena područja
- da se javno objavi tko bi snosio troškove potrebne infrastrukture, nadzora, sanacije mogućih šteta i dugoročnog opterećenja lokalnih zajednica
- da se preispita opravdanost svakog oblika institucionalne, političke ili infrastrukturne podrške projektima koji lokalnim zajednicama ostavljaju rizike, a korist primarno vežu uz privatni i izvozni poslovni model.
Građani su kroz održane prosvjede nedvosmisleno izrazili svoj stav: ovakve projekte ne žele na svojem području i vlast im ne smije nametati ono što smatraju štetnim za sebe i svoje obitelji! Očekujemo da Vlada RH postupi u skladu s tom jasno izraženom voljom, spriječi međuinstitucionalno prebacivanje odgovornosti i preuzme svoju ulogu zaštite javnog interesa prije nego što se odluke donesu nepovratno. Ne radi se o pitanju treba li dokazivati štetnost ovakvih projekata jer o tome postoji opsežna stručna i znanstvena podloga. Svaki intenzivni uzgoj ima niz negativnih posljedica, a šteta poprima nepopravljive razmjere kada uzmemo u obzir da je riječ o trenutačno poznata 24 megaprojekta. Radi se o političkoj odluci hoće li se zaštititi građane i našu domovinu ili pogodovati modelima koji dugoročno donose štetu.
Hrvatska ima pravo i obavezu odbiti investicije koje nisu u interesu njezinih ljudi. Ovo nije razvoj kakav želimo i ne želimo slušati političke floskule! Ovakvi projekti nisu u skladu s deklariranim smjerom razvoja hrvatske poljoprivrede, koji se temelji na jačanju malih i srednjih gospodarstava, modernoj održivoj proizvodnji i očuvanju ruralnog prostora.
Dodatno, ovakvi projekti izravno krše ciljeve Strategije niskougljičnog razvoja Republike Hrvatske do 2030. s pogledom na 2050. godinu, koju je usvojio Hrvatski sabor. Mjere za dosezanje ciljeva Strategije dužni su provoditi svi sektori gospodarstva uključujući poljoprivredu, gospodarenje otpadom, industrije, promet, energetiku i turizam, ali isto tako i svi građani Hrvatske odabirom lokalno uzgojene i svježe hrane. No intenzivno zagađenje tla, zraka i vode onemogućilo bi ekološku proizvodnju voća i povrća, dovelo do gubitka certifikata i izravno ugrozilo opstanak lokalnih OPG-ova. Industrijski uzgoj ovih razmjera onemogućava i poboljšanje kvalitete života zbog povećanja onečišćenja zraka te podrazumijeva visoku potrošnju energije i vode te značajne emisije, što je u izravnoj suprotnosti s ciljevima Strategije.
Osim toga, prihvaćanjem ovakvih megakompleksa peradarske proizvodnje Republika Hrvatska izložila bi se ozbiljnom riziku neusklađenosti s ključnim propisima Europske unije i povećanom regulatornom pritisku u provedbi Direktive o nitratima (91/676/EEZ), Okvirne direktive o vodama (2000/60/EZ), Direktive o industrijskim emisijama (2010/75/EU), Direktive o nacionalnim gornjim granicama emisija (EU) 2016/2284 i Direktive o procjeni utjecaja na okoliš (2011/92/EU, kako je izmijenjena Direktivom 2014/52/EU).
Ovo pismo stoga je poziv na odgovornost. Građani imaju pravo znati tko štiti njihovu vodu, zemlju, zrak, sela, parkove prirode i budućnost njihove djece. Traže od Vlade da zastupa najbolje interese svojeg naroda umjesto interesa inozemnih investitora! Imaju pravo znati tko smatra da su priroda i lokalne zajednice prihvatljiva cijena za tuđi profit. Ovakve odluke ne nestaju nakon jednog mandata; one ostaju desetljećima! Ako stavimo volju hrvatskog naroda u podređen položaj ne samo drugoj državi nego i inozemnom korporativnom kapitalu, nije li to čin veleizdaje?
Zato pozivamo Vladu RH da ne dopusti da se Posavina, Podravina, Turopolje i drugi vrijedni hrvatski krajevi pretvore u štetan industrijski peradarski pojas. Pozivamo vas da jasno stanete na stranu vode, zemlje, ljudi i dugoročnog interesa naše domovine. Dođite u Posavinu. Provezite se kroz sela uz Savu. Stanite kod Lonjskog polja. Pogledajte rode u Čigoču. Vidite Sunjsko polje. Otiđite do Mure i Drave, do Legrada i Velikog Pažuta. Pogledajte prostore koje se danas pokušava pretvoriti u okolinu industrijskih farmi, a onda sami sebi odgovorite: „Vrijedi li to žrtvovati?”
Mi mislimo da ne vrijedi. Lonjsko polje nije žrtvena zona. Sunjsko polje nije rubni prostor za industrijski pokus. Veliki Pažut nije susjedstvo za masovni uzgoj milijuna pilića. Mura, Drava i Sava nisu industrijski odvodni sustavi. Posavina, Podravina i Turopolje nisu otpadni prostori. Voda nije roba. Priroda nije višak. Dom nije na prodaju!
Stoga mi, dolje potpisane udruge i građanske inicijative, u ime ljudi koji ovdje žive i koji će ovdje ostati, jasno poručujemo: građani Hrvatske odbijaju ovakve projektena svojem prostoru! Tražimo od Vlade Republike Hrvatske da čuje i uvaži glas naroda te da odlučno i beskompromisno stane uz svoje građane štiteći prirodu, zdravlje i budućnost zemlje, a ne interese investitora koji služe isključivo vlastitom profitu.
Ovo pismo potpisuju udruge Prijatelji životinja i Zelena akcija te 12 građanskih inicijativa iz Siska, Sunje, Velike Ludine, Lekenika, Letovanića, Popovače, Petrinje, Martinske vesi, Ivanić grada, Komarnice Ludbreške, Velikog Pažuta i Apatije, uz podršku 159 organizacija civilnog društva i građanskih inicijativa: B.a.B.e, Biom, Brodsko ekološko društvo, CAAI (Campaigns and Activism for Animals in the Industry), Centar za građanske inicijative Poreč, Centar za istraživanje gljiva "Russula" Novska, Centar za mirovne studije, CESI – Centar za edukaciju, savjetovanje i istraživanje, CROSOL, Drum ‘n’ bijes, Društva prijatelja životinja "Faun" Kutina, Društvo za zaštitu životinja Mali Lošinj, Eko-centar Zeleno Sunce i Eko-Omblići, Eko "ČUVARKUĆA", Eko centar Latinovac, Eko Pan, Eko udruga Naš zavičaj, Eko Zadar, Ekološka udruga Krka Knin, Ekološka Udruga Kupa-Vurot, Farmica, Feministički kolektiv – fAKTIV, Forum za slobodu odgoja, Futura – udruga za zaštitu životinja, GI Gospić je naš dom, GI STOP kamenolomu u Lasinji, Gong, Građanska inicijativa Maksimir za Zagreb, Građanska inicijativa Rijeka za ljude, Greenpeace HR, Hrabre njuške, Hrvatski institut za fitoaromaterapiju, Hrvatski planinarski klub Vučje bratstvo, Hrvatski savez udruga ekoloških proizvođača, Hrvatsko društvo za zaštitu ptica i prirode, IKS Petrinja, Informativno pravni centar (IPC), Inicijativa „Protiv sječe“, Kitten safe house, Klub Jump, Koalicija udruga mladih, kolekTIRV, Kolektiv queerANarchive, Kreativni studio Zvrk, KUD "Ilova" Ilova, KUD Stružec, KUD "Šartovac", Lička ekološka akcija, Mandicina udruga, Mreža mladih Hrvatske, Mreža za zaštitu životinja, Noina arka, Oko društva, OSIKutina, PaRiter, Permakultura Dalmacija, Plavi Križ / Blue Cross sanctuary, POKAZ, Prava šapa, Pravo na grad, Projekt građanskih prava Sisak – CRP Sisak, Projekt građanskih prava Sisak (PGP Sisak), Rehabilitacijski centar za stres i traumu, Savez gorskih vodiča Hrvatske, Savez udruga Klubtura, Šibenske šape, Sindikat umirovljenika Hrvatske, Šinterice dobra srca, Status M, SRC "Grif", Središnji savez uzgajivača konja Hrvatski posavac, Sunčani bregec, Suncokret – Centar za razvoj zajednice, Tatavaka, Udruga TCE (TOP CENTAR EDUKA), U dobroj vjeri, Udruga "Blagajne uzajamne pomoći radnika zaposlenih u zdravstvu i umirovljenika iz zdravstva", Udruga “Četiri šape”, Udruga Lipa Garešnica, Udruga “Rocco” Vinkovci, Udruga biofila Hrvatske, Udruga Biovrt – u skladu s prirodom, Udruga BRID, UDRUGA DIJABETIČARA GRADA BAKRA, Udruga Dodir svjesnosti, Udruga Gea Viva, Udruga Građanska inicijativa Maksimir za Zagreb, Udruga GRAK, Udruga Hyla, Udruga invalida rada grada Siska i Sisačko-moslavačke županije, Udruga KAS, Udruga Lajka, Udruga LORI, Udruga Mrkvica, Udruga Nikica, Udruga O.A.Z.A, Udruga Pobjede, Udruga Pomak, Udruga Prevoditelja HZJSMZ, Udruga Rea, Udruga Snoopy, Udruga SOIL, Udruga Terra Nova, Udruga Tisa, Udruga Umjetnost davanja, Udurga UZOR Rijeka, Udruga Vestigium, Udruga Vilin konjic, Udruga za bolju Hrvatsku, Udruga za podizanje kvalitete života "Get to life", Udruga za pomoć zečevima i kunićima, Udruga za prirodu, okoliš i održivi razvoj Sunce, Udruga za ruralni razvoj Ruralna Hrvatska, Udruga za unapređenje kvalitete življenja LET, Udruga za zaštitu životinja Đakovo, Udruga za zaštitu životinja Fenix Labin, Udruga za zaštitu i dobrobit životinja Nala, Udruga za zaštitu životinja Prijatelji Našice, Udruga za zaštitu životinja SOS Šape Poreč, Udruga žena Vukovar, Udruga Žmergo, Udruge Mandala, Udruženje za razvoj kulture "URK" / Klub Močvara, Una Srb, Upciklići, Vege zajednica, Volonterski centar Zagreb, Zagreb Pride, Zaklada Solidarna, Zelena Istra, Zeleni klik!, Zeleni odred – VIDRA, Zeleni Osijek, Zemljane staze, Ženska soba, ZEU Prijatelji životinja i prirode Čakovec, Znanstvenici za klimu, ZRIN udruga, ADL Agencija lokalne demokracije Sisak, Eco-valley Foundation, Eurogroup for Animals, Friends of the Earth England, Wales & Northern Ireland (FoE EWNI), Focus / Friends of the Earth Slovenia (Focus), International Accountability Project (IAP), Međunarodna mreža Friends of the Earth Europe (FoEE), Međunarodna mreža organizacija Sinergia Animal, Mouvement Ecologique / Friends of the Earth Luxembourg, Nähtamatud Loomad (Invisible Animals), NOAH / Friends of the Earth Denmark, Priatelia Zeme SPZ, Slovačka, Pro Natura / Friends of the Earth Switzerland, Slovensko vegansko društvo, Stop Ganadería Industrial, Španjolska, Udruženje za prava životinja i okoliš EVA (EcoVegAnimals), Bosna i Hercegovina, Udruženje za zaštitu životinja "SPANS", Srbija, United Poultry Concerns, SAD, Zveza nevladnih organizacij za zaščito živali Slovenije, Compassion in World Farming, Greenpeace International.
U Zagrebu 6. svibnja 2026.
