30.06.16. Javna rasprava - Nacrt prijedloga Plana gospodarenja otpadom
Poštovani,
ovim putem želimo pozdraviti nastojanja Ministarstva zaštite okoliša i prirode da kreiranjem Plana gospodarenja otpadom približi Hrvatsku ispunjavanju obveza EU-a.
Nacrt prijedloga Plana gospodarenja otpadom Republike Hrvatske za razdoblje 2016.-2022. nažalost ne uključuje plan i naputke za smanjenja uporabe laganih plastičnih vrećica, odnosno vrećica tanjih od 50, a debljih od 15 mikrona. Stoga Vas molimo da razmotrite naše primjedbe i uključite u Nacrt zabranu besplatnog dijeljenja plastičnih vrećica.
Odredba Europske komisije od 4. studenoga 2013. od država članica zahtijeva smanjenje uporabe laganih plastičnih vrećica, dok odluka Europskog parlamenta od 28. travnja 2015. godine navodi nužnost smanjenja upotrebe lakih plastičnih vrećica. Europska komisija predlaže državama članicama da poduzmu mjere i osiguraju da prosječna potrošnja laganih vrećica ne prelazi 90 komada po stanovniku do 2019. i 40 do kraja 2025. godine, ili da do kraja 2018. godine osiguraju da prodavači vrećice ne dijele besplatno.
U Hrvatskoj se godišnje troši oko 150 – 170 vrećica po glavi stanovnika, što na godišnjoj razini iznosi oko 700 milijuna komada. Zbog visokih troškova u svijetu se reciklira manje od 1 % plastičnih vrećica, a ostatak završi na odlagalištima i u prirodi gdje uzrokuje onečišćenje okoliša i ugrožava živote životinja.
Kada je riječ o sprečavanju nastanka otpada smatramo izuzetno važnim ne samo da se već stvoreni otpad razvrstava, reciklira ili nanovo koristi, već da do njegova nastanka niti ne dođe. Upravo besplatnim i nekontroliranim dijeljenjem laganih plastičnih vrećica u trgovinama stvara se nepotrebni otpad, koji se potom mora odvajati i reciklirati. Takve mjere ne osiguravaju smanjenje potrošnje prirodnih resursa i energije.
Stoga smatramo izuzetno nužnim da novi Plan gospodarenja otpadom sadrži i jasne naputke o smanjenju uporabe plastičnih vrećica. U cilju rješavanja problema plastičnih vrećica predlažemo ukidanje besplatnih plastičnih vrećica, odnosno uvođenje minimalne naknade npr. u vrijednost od 2 kune, što bi izravno utjecalo na smanjenje korištenja plastičnih vrećica te potaknulo na korištenje trajnih vrećica, torbi i košara koje se mogu višekratno koristiti. Ujedno bi se dobiveni novac, odnosno tzv. porez na vrećice, mogao korisno namjenski koristiti.
Primjer uspješnog provođenja smanjena korištenja plastičnih vrećica predstavljaju Danska i Finska, gdje se po glavi stanovnika koriste svega četiri vrećice godišnje, što je jasan pokazatelj uspješnog smanjenja korištenja vrećica.
Predstavnici udruge Prijatelji životinja još su 2009. godine predali peticiju za zakonsku zabranu plastičnih vrećica, s prikupljenih više od 27.000 potpisa. Vjerujemo da se ekološka svijest građana treba shvatiti ozbiljno i djelovati u cilju stvaranja sigurnije budućnosti okrenute održivom življenju. Hrvatska bi trebala prednjačiti u Europi u zaštiti svojih nacionalnih parkova, mora, jezera i rijeka te šuma i plaža od plastičnih vrećica, i kao turistička zemlja uvesti konkretne i stroge mjere glede toga.
Kako Prijatelji životinja zastupaju ne samo interese i prava životinja već su i glas mnogobrojnih građana zabrinutih za ekološku problematiku plastičnih vrećica, smatramo nužnim da se odredbe Europske komisije i odluke Europskog parlamenta te glas naroda uvaže i uključe u Plan gospodarenja otpadom s ciljem smanjenja uporabe plastičnih vrećica.
Slobodni smo ponuditi našu pomoć kroz savjete u cilju rješavanja spomenute problematike te smo otvoreni za kratak sastanak na kojemu bi, između ostalog, razgovarali i o mogućem našem doprinosu u rješavanju navedenog problema.
S poštovanjem,
Luka Oman
predsjednik Udruge
Zagreb, 30. lipnja 2016.
