Zapisnik s 3. sastanka skloništa za napuštene životinje
Zapisnik s 3. sastanka skloništa za napuštene životinje
Mjesto održavanja: online video konferencijska veza
Datum i vrijeme održavanja: 10. srpnja 2024. godine s početkom u 11 sati
Uz predstavnike skloništa iz raznih dijelova Hrvatske, prisutan je bio i predstavnik Hrvatske
veterinarske komore Ivan Zemljak. Pozvani predstavnici veterinarske inspekcije i Ministarstva
poljoprivrede, šumarstva i ribarstva nisu mogli sudjelovati.
Sastanku je prisustvovalo 27 sudionika.
Sastanak je krenuo prema dnevnom redu:
1) Evidentiranje pasa nepoznatog podrijetla kroz sklonište temeljem Zakona o zaštiti životinja i
Zakona o zdravlju životinja
2) Privremeno udomljavanje/posjedništvo.
Maša Riznić iz Udruge Pobjede pozdravila je sve prisutne u ime skloništa Udruge Pobjede iz Osijeka i Skloništa za nezbrinute životinje Grada Zagreba Dumovec te predstavila dnevni red.
Luka Oman iz udruge Prijatelji životinja objasnio je zakonski okvir prema kojemu se psi moraju
označavati mikročipom prema spoznaji o podrijetlu, odnosno majci psa. Dakle, veterinari moraju mikročipirati pse od uzgajivača na uzgajivača kao prvog vlasnika i štence na vlasnika kuje kada se ne radi o uzgoju, dok pse bez poznatog podrijetla može označiti isključivo sklonište za životinje. Napomenuo je da to ne znači da psi moraju fizički ići u sklonište, no da moraju ići preko skloništa i da je sklonište jedino ovlašteno za označavanje te je obavezno pratiti izvršenje ostalih propisanih mjera – uz mikročipiranje i cijepljenje protiv bjesnoće, i kastraciju. Sve to može se raditi u suradnji s veterinarima.
Zakon o zdravlju životinja na snazi je već dvije godine i krajnje je vrijeme da se, uz Zakon o zaštiti
životinja i Pravilnik o uvjetima kojima moraju udovoljavati skloništa za životinje, krene provoditi. Aleksandra Hampamer iz Skloništa Prijatelji iz Čakovca objasnila je da u Međimurskoj županiji već rade usklađeni sa zakonodavstvom te u koracima objasnila na koji način su ostvarili suradnju s veterinarima i posložili da sve funkcionira u praksi. Prema dokumentima koji su poslanim svim skloništima prije sastanka i bit će javno objavljeni u sklopu ovog zapisnika, pokazala je svu dokumentaciju za postupanje nalaznika, veterinara i skloništa. Vjeruje da će sve to biti korisno svim drugim županijama koje mogu prekopirati sustav djelovanja ili ga prilagoditi. Navela je da će provedba zakona definitivno pomoći da se spriječi šverc životinja te boljoj kontroli razmnožavanja – sve životinje koje idu preko skloništa moraju biti kastrirane, odrasle odmah, a štenci kad navrše prikladnu dob čak i ako su u međuvremenu udomljeni.
Maša Riznić objasnila je kako su oni prilagodili sustav i kako će djelovati i ostvariti suradnju s
veterinarima na svojem području. Napomenula je da se dio koji obavlja sklonište treba naplaćivati jer je to zahtjevan administrativan posao i odgovornost praćenja mjera koje trebaju biti izvršene (cijepljenje protiv bjesnoće, kastracija) za svakoga psa.
Ivan Zemljak, predsjednik Hrvatske gospodarske komore, pohvalio je dobar rad skloništa Prijatelji
Čakovec i dobru suradnju s veterinarima te naglasio da je upravo suradnja bitna. Osvrnuo se i na
sastanak veterinara koji je Komora organizirala.
Tatjana Zajec iz Skloništa Dumovec objasnila je da godinama rade uspješno s privremenim udomiteljima i da je to velika pomoć skloništu. Imaju razrađen sustav koji mogu podijeliti s drugim skloništima.
Luka Oman dodao je da skloništa trebaju imati mogućnost privremenog udomljavanja i suradnju s
građanima i udrugama jer zakonodavstvo nalaže skloništima da iskoriste sve moguće opcije da
pomognu životinjama kada nema mjesta u skloništu, a i da Pravilnik o uvjetima kojima moraju udovoljavati skloništa za životinje regulira privremeno udomiteljstvo. Osim toga, mogućnost privremenog udomljavanja može pomoći da životinje niti ne uđu u sklonište, već da ostanu kod nalaznika, što je dobro naročito za štence koji su time više zaštićeni od virusa i oboljenja. Dopis poslan lokalnim zajednicama vezan za privremeno udomljavanje dio je ovog zapisnika.
Sanja Frantal iz skloništa Rijeka navela je da imaju probleme na području županije jer nema dovoljno dobre suradnje sa svim lokalnim zajednicama te da neke ne žele preuzeti odgovornost za pse preuzete s njihova područja.
Tatjana Zajec objasnila je ukratko zakonske obveze lokalnih zajednica i savjetovala prijavu
veterinarskoj inspekciji koja će utvrditi i sankcionirati prekršaj. Savjetovala je i suradnju s
veterinarkom Tamarom Ferari Miškulin.
Luka Oman naveo je da lokalne zajednice ne smiju imati fiktivne ugovore i da je to protivno Zakonu o zaštiti životinja, koji ne navodi obavezu imanja ugovora sa skloništem, već obavezu organiziranja zbrinjavanja napuštenih i ozlijeđenih životinja (ozlijeđenih najkasnije u roku dva sata prema Pravilniku o uvjetima kojima moraju udovoljavati skloništa za životinje) te da je lokalna zajednica dužna to osigurati.
Ivan Zemljak naveo je da treba uvesti red među skrbnicima pasa čija se neodgovornost treba
kažnjavati. Rekao je da je važna edukacija i da se skrbnici životinja moraju držati svih zakonskih obaveza kako bi napuštenih životinja bilo manje.
Svjetlana Prodanović iz Mreže za zaštitu životinja nadovezala se i navela da ključnu ulogu trebaju
imati upravo veterinari koji su dužni poznavati sve propise i prema njima educirati skrbnike. Kao
primjer, navela je da se ne bi smjelo događati da u ambulanti stoji oglas da netko prodaje ili poklanja štence ako nisu navedeni broj mikročipa majke i štenaca.
Zvonimir Filipović iz skloništa Animalis Centrum Split osvrnuo se na izlaganje Aleksandre Hampamer te zahvalio na prenošenju iskustva rada skloništa i značaja ovakvih sastanka te napomenuo važnost da se poboljša Jedinstveni informativni centar i Lysacan.
Luka Oman napomenuo je da je nadogradnja Jedinstvenog informativnog centra napokon u postupku te da su svi prijedlozi sada bitni, da će sve pristigle proslijediti Ministarstvu poljoprivrede, šumarstva i ribarstva i založiti se da se razmotre. Upisivanje u JIC svih pasa, ali i svih podataka o psu (npr. da je pas kastriran) jasna je obaveza svih skloništa, ali i veliki posao, pa je logično da se radi na poboljšanju JIC-a kako bi bio funkcionalniji i reprezentativan.
Spomenuo je i da u svakoj županiji ima dobrih primjera rada lokalnih zajednica, koje imaju svoje
sklonište ili dobro surađuju sa skloništem s kojim imaju ugovor, provele su kontrolu mikročipiranja
svih pasa, odnosno obišle sva kućanstva kako bi se uvjerile da su svi psi označeni mikročipom, redovito vrše edukaciju stanovništva putem letaka koje distribuiraju uz uplatnice za komunalnu naknadu i na druge načine te financiraju kastracije skrbničkih (vlasničkih) pasa i mačaka. No taj uspjeh nije dovoljan zbog onih lokalnih zajednica koje nisu niti svjesne svih svojih obaveza, a kamoli da rade na preventivnim mjerama.
Svjetlana Prodanović nadovezala se i navela da se županije i Koordinacijske radne skupine moraju znatno više aktivirati, redovito održavati sastanke, raditi analize i poticati lokalne zajednice koje ne izvršavaju sve svoje obaveze i educirati te da i tu ima dobrih primjera.
Ana Ivelja iz Skloništa za nezbrinute životinje Dubrovnik zahvalila je na pomoći udrugama i skloništima te napomenula koliko je važna međusobna suradnja i praćenje dobrih praksi.
Aleksandra Hampamer napomenula je da je zabrana usmrćivanja napuštenih životinja donijela
puno dobroga ne samo psima, koji su žrtve i ne zaslužuju smrt, već i cijeloj situaciji vezanoj za
napuštanje životinja te koliko je sada situacija zahvaljujući toj odredbi puno bolja, a da će biti još bolja kada se primijene i sve ostale zakonske regulacije te se krene u rješavanje uzroka problema.
Maša Riznić zahvalila je svim prisutnima na pažljivom slušanju i aktivnom sudjelovanju.
