Zapisnik XXXIV.

| More

Zapisnik s 34. sastanka Mreže za zaštitu životinja

Datum: 17. prosinca 2024. od 19 sati

Mjesto: online, putem aplikacije ZOOM

DNEVNI RED

Prisutni:

Zapisničarka: Snježana Klopotan Kačavenda

Izmjene u Lysacanu i JIC-u

Govorilo se o problemima s novim Jedinstvenim informacijskim centrom za napuštene i izgubljene životinje (JIC) u Upisniku kućnih ljubimaca, koji vodi Ministarstvo poljoprivrede, šumarstva i ribarstva. JIC je propisan Zakonom o zaštiti životinja i svi podaci iz njega dostupni su javnosti. Sva skloništa u Hrvatskoj dužna su putem JIC-a evidentirati podatke o napuštenim i izgubljenim kućnim ljubimcima: datum prijave nestanka i nalaska životinje, lokaciju nalaska životinje, vrstu životinje i pasminu, spol životinje, fotografiju životinje u boji, identifikacijsku oznaku životinje, je li kastrirana (kastracija napuštenih životinja u skloništu je obavezna!), podatke o skloništu u kojemu se životinja nalazi (naziv, adresa, OIB i broj odobrenja nadležnog tijela) i datum udomljavanja životinje.

JIC je zamišljen kao platforma koja će objediniti sve informacije o napuštenim i izgubljenim životinjama u Hrvatskoj, omogućiti im vidljivost i pridonijeti njihovu udomljavanju, a time i rasterećenju skloništa. No prva verzija JIC-a izgledala je više kao Excel tablica i djelovala je vrlo zastarjelo i neprivlačno za građane koji žele udomiti životinju, a što joj je i namjena. Zato je udruga Prijatelji životinja još u vrijeme kada je ministar poljoprivrede bio Tomislav Tolušić zatražila od Ministarstva da se JIC modernizira. Ta ideja je prihvaćena i Ministarstvo je izdvojilo za to financijska sredstva. Uslijedili su sastanci i brojne prepiske Prijatelja životinja i Ministarstva, koji su nastavljeni i tijekom ministarskog mandata ministrice Marije Vučković. Prijatelji životinja poslali su i konkretne prijedloge za izmjene JIC-a po uzoru na Njuškalo i slične oglasnike, a odličan nacrt izmjena izradila je i zaposlenica Ministarstva, no Ministarstvo nije radilo po njemu. Tek je u mandatu ministra Dabre, prošloga mjeseca, Ministarstvo objavilo novu verziju JIC-a. Iako je obećalo da će uključiti Prijatelje životinja tijekom izmjena JIC-a, to se nije dogodilo. Ministarstvo nije omogućilo Prijateljima životinja ni uvid u novosti koje je uvodila u JIC, a radi eventualnih izmjena.

Na sastanku Mreže zaključeno je da je novi JIC nefunkcionalan, u njemu se ne mogu snaći ni građani ni skloništa te praktički onemogućava pretraživanje, a time i kvalitetno udomljavanje životinja. Ako je JIC prije bio suhoparna Excel tablica, sada je nepregledna fotogalerija bez osnovnih podataka pokraj fotografije životinje i bez mogućnosti laganog pretraživanja. Prijatelji životinja prikupit će sve primjedbe na novi JIC i poslati ih Ministarstvu kako bi se zatražile izmjene i poboljšanja, i kako bi služio onome za što je i namijenjen – povećanju vidljivosti napuštenih i izgubljenih životinja te njihovu udomljavanju.

Govorilo se i o bazi Lysacan, središnjem upisniku kućnih ljubimaca za evidenciju cijepljenja i označavanja pasa, mačaka i pitomih vretica, evidentiranje opasnih pasa, evidentiranje trokratnih pregleda, evidentiranje ovlasti veterinarskih organizacija po epizotiološkim jedinicama i statističko izvještavanje. Lysacan je sastavni dio Središnjeg veterinarskog informacijskog sustava Ministarstva poljoprivrede, šumarstva i ribarstva. Ministarstvo je od 20. 11. 2024. omogućilo pristup u Lysacan isključivo preko sustava e-Građani istodobno navodeći da će samo korisnicima koji do 20. studenoga 2024. ažuriraju i potvrde svoje podatke biti omogućen ulaz u sustav Lysacan. Plan je bio time zaštititi sustav od curenja i javne objave podataka kojima se krši Opća uredba o zaštiti podataka (GDPR). No javljaju se veliki problemi s korištenjem i radom Lysacana zbog izmijenjenih tehnički zahtjeva za pristup (npr. pristup imaju samo ovlašteni veterinari, što je u praksi neosnovano i nepraktično, osobito zato što se preko sustava e-Građani jasno vidi tko upisuje podatke; obavljena kastracija može se upisati samo u ambulanti gdje je pas cijepljen, za što nema nikakvog opravdanja itd.), a sam sustav nema neke važne podatke (npr. podatke o majci psa i sl.), koji bi omogućili praktičnost u korištenju. Zato će Prijatelji životinja također prikupiti primjedbe i prijedloge za poboljšanje Lysacana i poslati ih Ministarstvu.

Članstvo u Mreži od 2025. (nova Izjava o članstvu)

Prijatelji životinja podsjetili su da sve članice Mreže trebaju potpisati novu Izjavu o članstvu u Mreži, koja će vrijediti od 2025. godine i uvjet je za daljnje članstvo u Mreži. Razlog tome je novost koja je dodana u Izjavu, a glasi: „Mreža za zaštitu životinja podržava i potiče legalan rad udruga za zaštitu životinja, rad prema svim zakonskim i podzakonskim propisima, uz svu financijsku evidenciju i evidenciju životinja te transparentnost.” To se dosad podrazumijevalo, no bitno je da bude jasno navedeno i u pristupnom dokumentu Mreži.

Potpisivanjem ove Izjave svaka članica Mreže potpisuje da i sama radi transparentno i u skladu sa zakonom.

Razno (novosti i aktualni izazovi u radu udruga i rješenja)

Udruge su iznijele konkretne probleme koje imaju u svojem radu, a vezano za nelogična i nestručna rješenja veterinarske inspekcije. U odgovorima na prijave građana i udruga, veterinarska inspekcija najčešće odgovara da su upozorili prekršitelja da se uskladi sa zakonom umjesto da ga kazne. Također, ne provode Zakon o zdravlju životinja pa vlasnike pasa koji nisu mikročipirali pse upućuju da ih mikročipiraju u bilo kojoj veterinarskoj ambulanti, što je protuzakonito. Događa se i da žele neoznačenog psa staviti u sklonište, iako se zna vlasnik psa. Nerijetko štancere upućuju da registriraju uzgoj u Ministarstvu poljoprivrede, šumarstva i ribarstva, čime ozakonjuju kršenje zakonskih propisa. Osim toga, veterinarska inspekcija vrlo rijetko kažnjava lokalne zajednice zbog neprovođenja Zakona o zaštiti životinja. Pogrešno tumači odredbu o kontroli mikročipiranosti pasa kao nabavu čitača mikročipa i ulazak u bazu Lysacan, što je tek preduvjet, sa samom provedbom kontrole, a to znači obilazak svih kućanstava. Udruge traže da inspekcija kazni prekršitelje, a ne da ih opomenu. Važno je na svako takvo rješenje veterinarske inspekcije ulagati prigovor i tražiti kažnjavanje prekršitelja. Kada bi inspekcija kažnjavala počinitelje, to bi se pročulo i djelovalo bi preventivno. Sada, u situaciji kada ne dobivaju kazne za očita kršenja zakona, samo će nastaviti raditi kao i ranije jer znaju da nikada neće biti kažnjeni za kršenja zakonskih propisa.

Za svako kršenje zakona na štetu životinja kada je potrebno zvati policiju bitno je da policija podatke o prekršitelju pošalje veterinarskoj inspekciji, čak i kada nije nadležna za postupanje – npr. čovjeka koji na središnjem trgu u Zagrebu naplaćuje fotografiranje sa sovom, što je protuzakonito, treba prijaviti policiji, ali i zatražiti od policije da njegove podatke pošalje veterinarskoj inspekciji, koja je nadležna za postupanje jer je takvo korištenje životinja zabranjeno Zakonom o zaštiti životinja. Udruge su prisiljene usmjeravati nadležna tijela da rade svoj posao i educirati ih.

Navedeni su konkretni primjeri kada je veterinarska inspekcija postupala suprotno dobrobiti životinja: inspekcija u odgovoru na prijavu lokalne zajednice odgovara da su napravili kontrolu mikročipiranja pasa, iako su samo nabavili čitač mikročipa i ušli u bazu Lysacan, a nisu obišli sva kućanstva i iako kontrola nije nešto što se napravi jedanput, već ju treba periodički ponavljati; veterinarska inspektorica u Splitu nije naredila Gradu da za pse oduzete psihijatru Pelivanu, koji ih je uzgajao za borbe, osigura uvjete sukladno Pravilnik o uvjetima kojima moraju udovoljavati skloništa za životinje i registraciju ili da smještaj pasa mora biti pod nadzorom i odgovornošću registriranog skloništa; na sastanku vezanom za situaciju u romskim naseljima Međimurske županije, gdje se tražilo od veterinarske inspekcije da sankcionira lokalne zajednice koje nemaju romska naselja a nisu napravile kontrolu mikročipiranja, predstavnik veterinarske inspekcije izjavio je da se oni protive kažnjavanju prekršitelja i smatraju da oni to ne bi trebali raditi; veterinarska inspekcija u godišnjim provjerama rada skloništa ignorira činjenicu da sedam skloništa u Hrvatskoj u proteklih godinu dana ili više nije upisalo u JIC nijednog psa...

Spomenut je primjer Slovenije gdje i veterinari i inspekcija provode zakon i sankcioniraju prekršitelje. Za razliku od Hrvatske, oni ne štite kolege i nemaju empatiju prema onima koji krše zakon, već ga dosljedno provode. Zakonski propisi gotovo su jednaki našima, ali provedba se razlikuje. Svaki pas mora imati sljedivost i jednako se sankcioniraju veterinari, uzgajivači i građani koji se toga ne drže. Dokle god veterinarska inspekcija u Hrvatskoj ne kažnjava prekršitelje zakona, imat ćemo godišnje oko 10 000 napuštenih životinja.

Situacija s napuštenim životinjama u Lici jako je loša, problem su i psi u čoporima i opasni psi velikih pasmina, koje je gotovo nemoguće lokalno udomiti, a nekontrolirano se razmnožavaju. U Otočcu se gradi sklonište, no potrebna je edukacija gradonačelnika o pravilnom i učinkovitom funkcioniranju skloništa. Predloženo je da se organizira posjet čelnih ljudi Otočca u skloništa koja dobro rade i da ih se uputi u važnost prevencije kroz financiranje kastracija skrbničkih životinja i slobodnoživućih mačaka te kontrolu mikročipiranja pasa. Vedrana Majetić će se angažirati oko toga, a ostale članice Mreže pružit će joj podršku dijeljenjem informacija i dobre prakse u radu skloništa.

Spomenut je i aktualni problem nelegalnog ispucavanja pirotehnike. Kupnja i uporaba dopuštenih pirotehničkih sredstava iz kategorija F2 i F3 dopuštena je isključivo građanima starijima od 18 godina. Prodaja je dopuštena od 15. prosinca u prodavaonicama koje imaju odobrenje za prodaju, a uporaba od 27. prosinca do 1. siječnja. Petarde i redenici u potpunosti su zabranjeni za sve tijekom cijele godine! Propisane su i visoke novčane kazne – za roditelje i skrbnike djece koja koriste pirotehnička sredstva propisana je kazna od 130 do 390 eura, dok pravne osobe i obrtnici koji prodaju pirotehniku djeci mlađoj od 14 godina mogu biti kažnjeni iznosom od 1320 do 3980 eura. Za korištenje pirotehnike u zatvorenim prostorima i na prostoru gdje se okuplja veći broj građana kazne se kreću od 660 do 1990 eura. Zato je važno svako nezakonito ispucavanje pirotehnike prijaviti policiji.

Prijatelji životinja poslali su dopise svim osnovnim i srednjim školama i zamolili ih da među djecom i roditeljima prošire informacije o opasnostima i zabrani pirotehnike za djecu i mlade. Također, pisali su ministru unutarnjih poslova Davoru Božinoviću kako bi ukazati na problem protuzakonite uporabe zabranjene vrste pirotehnike i potrebe da se uvede dodatna kontrola njezina korištenja i prodaje. Prijatelji životinja namjeravaju kroz izmjene Zakona o eksplozivnim tvarima te proizvodnji i prometu oružja tražiti zabranu zračnih bombi, koje su jednako glasne kao petarde, samo se ispucavaju u zrak, kao i ograničenje organiziranja vatrometa, koji se u nekim (osobito turističkim) dijelovima Hrvatske organizira tijekom cijele godine, te ograničenje korištenja glasne pirotehnike samo na 31. prosinca jer se ranijih dana ništa ne slavi. Važno je i da članice Mreže pišu svojim gradovima i općinama, i da traže da ne organiziraju vatromete jer to šteti ne samo životinjama nego i ljudima.

Zanimljiva informacija za udruge je da je otvorena nova platforma za šetnju i čuvanje kućnih ljubimaca, na kojoj je i rubrika Udomi: www.pets.hr/udomi. Besplatna je za udruge pa tko je

zainteresiran za dodatno oglašavanje svojih životinja tamo, može se javiti na e-mail modric.tomislav@gmail.com.

Prijatelji životinja poslat će e-mailom članicama Mreže sve korisne prijave, dokumente i dodatne informacije o temama o kojima se razgovaralo na sastanku. Zahvalili su prisutnima na vrlo korisnom i konstruktivnom sastanku u ugodnom ozračju.

Sastanak je završen u 21:30 sati.

Vezane teme

Također pogledajte

Facebook preporuke