Prijatelji životinja - Zapisnik XIII.

Zapisnik s trinaestog sastanka

| More

13. sastanak Mreže za zaštitu životinja

ZAPISNIK

Mjesto održavanja: Sklonište za napuštene pse udruge Pobjede, Nemetin, Nemetinska bb

Datum i vrijeme održavanja: Subota, 3. lipnja 2017. godine s početkom u 12 sati (okupljanje
počelo u 11 sati u prostoru azila)

Dnevni red

11:00 – 12:00 0. Dolazak
12:00 – 13:20 1. Predstavljanje Pobjeda i obilazak azila te nešto za prigristi
13:30 – 13:40 2. Predstavljanje Matka, novog koordinatora Mreže za zaštitu životinja
13:45 – 15:00 3. Zakon o zaštiti životinja - Luka Oman
15:00 – 16:00 4. Ručak i druženje u azilu
16:00 – 17:00 5. Predstavljanje reorganizacije Mreže za zaštitu životinja – Matko Boršić
17:00 – ∞ 6. Pozdravi i odlazak

Sažetak sastanka

Nakon okupljanja na lokaciji skloništa za napuštene pse udruge Pobjede započeo je obilazak azila u kojemu su domaćini upoznali s iznimno dobrim radom skloništa i psima u njemu. Nakon što je obilazak završen, uslijedio je mali odmor, a zatim je započeo i službeni dio sastanka Mreže za zaštitu životinja. Prije samog sastanka prisutni su dobili tiskane materijale za sastanak, kao i DVD s dodatnim materijalima.

Prvo je Luka Oman pročitao pismo ministra Tolušića odnosno njegovu srdačnu podršku Mreži za zaštitu životinja i udrugama okupljenih oko zajedničkih ciljeva te izrazio žaljenje što je spriječen sudjelovati na ovom sastanku izražavajući veliki interes i vjerujući u daljnji razvoj zaštite životinja u Hrvatskoj. Svi prisutni pohvalili su susretljivost i veliko zalaganje ministra Tolušića za bolji Zakon o zaštiti životinja.

Zatim se Matko Boršić, novi koordinator Mreže, predstavio okupljenima i rekao nešto o sebi. Nakon toga je krenula točka koja se tiče novog Zakona o zaštiti životinja (u daljnjem tekstu Zakon) koji je na sastanku predstavio Luka Oman iz Prijatelja životinja.

Novi Zakon o zaštiti životinja prošao je Vladu te je na dnevnom redu tekuće sjednice Sabora.

Prva odredba novog Zakona o zaštiti životinja o kojoj se pričalo, a koja je s najvećim oduševljenjem prihvaćena od strane javnosti, jest prestanak ubijanja pasa u skloništima što, osim ispravljanja nepravde i spašavanja životinja, donosi i mnoge druge prednosti jer će potaknuti skloništa na oglašavanje i udomljavanje životinja, kao i programe kastracije i edukacije te time doprinijeti boljoj provedbi Zakona od strane lokalnih zajednica.

Novi Zakon donosi strože i nove kaznene odredbe te će se sada za neprovođenje Zakona sankcionirati neodgovorni građani kao i ustanove, gradovi, županije te odgovorne osobe zbog neprovođenja Zakona. Također, u novom Zakonu jasno se kaže da sve jedinice lokalne samouprave moraju sudjelovati u provedbi Zakona te osigurati zbrinjavanje životinja. Uz to, kontrola mikročipiranja postaje obveza, kao i kastracija životinja u skloništima, što do sada nije bio slučaj već su to radila samo savjesna skloništa.

Info centar kao obveza i dalje ostaje, ali se uz njega sada uvodi i jedinstvena baza što je veoma važno jer će spriječiti da neki psi uopće završe u skloništu. Kao takva, baza kućnih ljubimaca je nova odredba i definitivno dobra jer sad svi imaju obvezu biti registrirani barem u bazi sto je važno i za kontrolu uzgajivača.

Nova odredba je i ta da svaka županija mora imati svoje sklonište te da više nije moguće potpisivati ugovor sa skloništima iz drugih županija. Trenutno sklonište nemaju Ličko-senjska, Brodsko-posavska te Dubrovačko-neretvanska županija. Također, za provedbu kontrole mikročipiranja i izgradnju skloništa postavljen je rok – 31. prosinca 2018. godine.

Novina je i mogućnost da ministar naredi obvezne kastracije na područjima u kojima ima mnogo pasa (npr. romska naselja u Međimurju), kao i veterinarski inspektor za pojedinačne slučajeve. Također, kontrola populacije je bolje postavljena u novom Zakonu te se mora donijeti plan provedbe u svakoj županiji. Svaka županija mora osnovati i koordinacijsku radnu skupinu u koju će biti uključene i udruge za zaštitu životinja. Riječ je o novoj odredbi koja će za isti stol posjesti predstavnike lokalnih zajednica, inspekcija, policije i udruga.

Ovlasti komunalnih redara se proširuju te se osnivanja redarstva za životinje nameće kao logičan slijed događaja. Iako je nadležnost za provođenje Zakona na komunalne redare prebačena još 2013. godine sada se bolje definira i komunalnim redarima daje, kako veće nadležnosti, tako i obveze - dakle gradovi mogu i trebaju sami organizirati redarstvo za životinje, naplaćivati kazne, puniti svoj proračun, ali najvažnije, raditi na sprečavanju neodgovornosti skrbnika i tako štedjeti novac.

Obveza edukacije i poticanja zaštite životinja je ostala u Zakonu te je to vrlo važna stavka koja obvezuje lokalne zajednice na edukaciju stanovništva. Lokalne zajednice često ne moraju puno uložiti u širenje informacija jer mogu iskoristiti već postojeće komunikacijske kanale – npr. ubaciti letak o obvezama skrbnika pasa uz uplatnice za komunalne usluge.

Postrožena je odredba o kontroli razmnožavanja. Iako je već postojala u Zakonu sada je malo bolje/strože definirana te lokalne zajednice prema njoj mogu i trebaju djelovati kontrolom i kažnjavanjem neodgovornih skrbnika te programima kastracije.

Označavanje pasa u skloništu sada je obavezno nakon 10 dana, odnosno za vrijeme ili neposredno nakon karantene. Također, od sada će u povjerenstvu za zaštitu životinja sudjelovati i predstavnica ili predstavnik skloništa za napuštene životinje. Tako će se prilikom izrade podzakonskih akata čuti kakva je situacija na terenu te se nadamo i uvažiti mišljenje onih koje su direktno uključeni u zbrinjavanje životinja.

Još jedna bitna novost u Zakonu je zabrana trajnog vezanja pasa. Ovo je veoma bitno jer je, nakon odluka Zagreba i Osijeka, naglasak stavljen na odgovornost građana da osiguraju prikladne uvjete za pse. Zakon će braniti fizičko i psihičko zlostavljanje pasa odnosno držanje na lancu ili u boksu.

Svi uzgajivači će ubuduće morati biti registrirani što je vrlo važno jer Hrvatska nema nikakvu regulaciju trgovine životinjama, čak niti Pravilnik o pet shopovima. Uvođenje Pozitivne liste je tu jedan od koraka na kojem je nužno raditi u budućnosti. Iako u Zakonu ostaje da se uzgojem smatraju samo kada se radi o tri rasplodne ženke i više barem će se uzgajivači s manje od tri ženke morati upisati u upisnik što je ipak korak naprijed.

Uvodi se i oglašavanje s mikročipom oca i majke. Obzirom da su neregulirana i ilegalna trgovina vrlo prisutne, ova odredba će barem malo pomoći da se spriječi oglašavanje štenaca čiji roditelji nisu označeni mikročipom stoga je važna.

Osim toga, zabranjeno je i još nekoliko stvari – zatočavanje medvjeda, držanja svih životinja u cirkusima (do sada je bilo zabranjeno držanje divljih životinja), djelomična zabrana korištenja konja za izvlačenje drva iz šume, spolni odnos sa životinjima odnosno zoofilija, čupanje perja živim životinjama, držanje životinja u kafićima i trgovinama za promociju te prodavanje pitomih vretica u trgovinama.

Ono što još uvijek nije direktno zabranjeno su borbe bikova, što je u suprotnosti s ostatkom Zakona i velika sramota za Hrvatsku, a propuštena je prilika za direktu zabranu vuče trupaca konjima zbog zabave.

Mijenja se Zakon o lovstvu u kojemu treba ostati zabrana lova lukom i strijelom, a treba izbaciti ili bolje napisati članak koji u sebi sadrži odredbu da lovci smiju “ukloniti” pse i mačke iz lovišta. Takva odredba se zloupotrebljava, a naročito danas nema nikakvog opravdanja. Takav članak zakona nema niti ga je ikad imala susjedna Slovenija i druge države.

Mijenja se i Zakon o veterinarstvu te treba promijeniti rok u kojemu se štenci moraju mikročipirati s tri mjeseca na šest tjedana kako se više ne bi mogli prodavati ili davati štenci koji nisu mikročipirani. Također, trenutno priličan problem stvara što u bazi mikročipiranih pasa ima mnogo brojeva mikročipova pod kojim nema upisanih podataka od strane veterinara prilikom mikročipiranja te se takvi propusti trebaju eliminirati i kod izmijene Zakona o veterinarstvu i o tome voditi brigu.

Za kraj ove točke dnevnog reda ostala je odredba koja je uzrokovala najviše komentara u Mreži za zaštiti životinja, a to je odredba o 9, odnosno 20, pasa u procesu udomljavanja. Svi se slažu da odredba nije idealna, ali da je ovo ipak bolje rješenje za one koji se bave udomljavanjem nego kakvo je u trenutno važećem Zakonu o zaštiti životinja.

Također, zaključeno je da je vrlo bitno što prije donijeti novi Pravilnik o skloništima (svi pravilnici trebali su biti doneseni do 2009. godine) u kojem bi se trebao naglasak staviti na način rada skloništa, manje na fizičke uvjete.

Svi su se složili da ovaj članak Zakona nije idealan, ali da je bitno sada složno podržati cijeli Zakon jer donosi dugo očekivani napredak u mnogim poljima. Dogovoreno je da svi podržimo Zakon kako bi što prije i lakše dobio i podršku u Saboru, a kod budućih izmjena Zakona nastojati dodatno poboljšati šza to se pokaže da treba.

Time je završena točka dnevnog reda koja se tiče novog Zakona o zaštiti životinja i drugih zakona i pravilnika te je započela pauza unutar koje je bio organiziran i odličan veganski ručak.

Reorganizacija Mreže za zaštitu životinja

Nakon ukusnog i okrepljujućeg obroka u organizaciji udruge Pobjede i korisnog međusobnog boljeg upoznavanja na red je došla i zadnja točka dnevnog reda – predstavljanje reorganizacije Mreže za zaštitu životinja koju je predstavio Matko Boršić.

Prisutnima je predstavljen nacrt Temeljnog dokumenta Mreže za zaštitu životinja (i daljnjem tekstu Mreža) u kojemu se iznose cilj, misija i vizija Mreže te prijedlog novog ustrojstva te obaveza i prava članica. Razlog zašto se uopće krenulo u reorganizaciju Mreže je taj što se želi postići još efikasniji rad Mreže te odrediti zajednički minimalni konsenzus oko najbitnijih stavova koji će djeliti svi članovi Mreže.

Mreža će imati tri razine – prvu i ujedno najširu kojoj pristup ima cijela javnost, odnosno bilo koja pravna ili fizička osoba koja je zainteresirana za rad Mreže. Prva razina nema pravo suodlučivanja, ali ju se redovito informira o radu Mreže i njenim projektima. Kao komunikacijski kanali će se koristiti trenutna mailing lista, trenutna facebook grupa te facebook stranica Mreže za zaštitu životinja.

Druga razina sastoji se od udruga i skloništa, odnosno formalnih članica Mreže. Ovoj razini Mreže mogu pristupiti samo pravne osobe (udruge i skloništa). Jedna pravna osoba ima jedan glas te se time osigurava ravnopravnost u suodlučivanju, bez obzira na veličinu udruge ili skloništa.

Treća razina je koordinacijski odbor koji čine pet članica – četiri iz udruga ili skloništa te koordinator Mreže. Sve odluke koordinacijskog odbora postizat će se konsenzusom, ali koordinator ima pravo donošenja diskrecijskih odluka. Više o svakoj od razina može se pročitati u nacrtu Temeljnog dokumenta Mreže. Finalna verzija dokumenta donijet će se nakon strateškog planiranja Mreže.

Trenutni koordinacijski odbor se dogodio po inerciji te ga čine predstavnici Udruge Pobjede, Prijatelja životinja, skloništa Dumovec i Prijatelja iz Čakovca. On čini kontrolni mehanizam koji čuva Mrežu od odstupanja od dogovorenih načela. Detalji slijede nakon strateškog planiranja koje se planira napraviti u roku od tri mjeseca.

Poanta ovog restrukturiranja je dobiti još efikasniju Mrežu koja će zajednički istupati prema javnosti, institucijama i drugim akterima koji utječu na zaštitu i prava životinja. Također, želi se stvoriti još bolji osjećaj zajedništva i da svi članovi doprinose Mreži koliko mogu.

Nakon toga se pričalo o obvezama i pravima članova te osnovnim stajalištima koja se moraju prihvatiti ako se želi biti članom Mreže. Prijedlog stajališta koja se moraju prihvatiti i koja čine zajednički minimalni konsenzus su:

1. Mreža za zaštitu životinja zalaže se za kontrolu razmnožavanja životinja, prvenstveno kroz kastraciju. Svi članovi Mreže prihvaćaju promicanje kastracije zbog dobrobiti životinja u ljudskom okruženju.

2. Mreža za zaštitu životinja podržava udomljavanje životinja te se protivi njihovoj prodaji, kao i uzgoju životinja u bilo koju svrhu. Svi članovi Mreže promoviraju udomljavanje umjesto kupnje.

3. Mreža za zaštitu životinja zalaže se za no kill skloništa u Republici Hrvatskoj. Svi članovi Mreže protive se usmrćivanju zdravih životinja.

Mreža će raditi na 5 polja – legislativa, informiranje, edukacija, okupljanje te javni pritisak. Neke od stvari koje će se krenuti raditi uskoro ili koje se već rade su izrada web stranice čime se jača identitet Mreže te bi se na njoj stvorila i baza znanja koja će svima biti od koristi. Osim toga, Mreža će raditi na informiranju udruga, lokalnih zajednica i komunalnih redara o pravilnoj provedbi Zakona te poticati suradnju.

Raditi će se i pritisak na jedinice lokalne samouprave da provode kontrole obveznog mikročipiranja svih pasa, provođenje kontrole razmožavanja te programima edukacije. S time u vezi biti će ponuđena i gotova priprema za letak s navedenim obvezama za skrbnike pasa i plakatima napravljenima u suradnji sa Udrugom gradova.

Apelirat će se na uvođenje mogućnosti prijevoza kućnih životinja u javnim gradskim prijevozima, napravit će se popis udruga i skloništa te komunicirati s članicama Mreže oko problema s kojima se susreću u svojem radu s ciljem dijeljenja dobrih iskustva i rješenja kao i dostupnih resursa.

Zapisnik s trinaestog sastanka

Vezane teme

Također pogledajte

Akcije

Facebook preporuke