Krzno nije ekološki prihvatljivo
Došlo je dotle da su krznari počeli uvjeravati kupce da je krzno ekološki prihvatljivo. Ali to je tako daleko od istine. Krzna su prepuna kemikalija koja služe tome da zadrže krzno u stanju neraspadanja u ormaru kupca, a i industrija proizvodnje krzna zagađuje okolinu i proždire vrijedne izvore. I nemojte zaboraviti: Za razliku od umjetnog krzna, 'prava stvar' uzrokuje patnje za milijune životinja svake godine.
Krzno je ekološki neprihvatljivo
Znate li da je potrebno 60 puta više energije za proizvodnju krznenih kaputa od životinja koje se uzgajaju za te potrebe, nego za proizvodnju umjetnog krzna? A to je samo početak.
Otpad, proizveden na farmama krzna zagađuje naše plovne kanale, na tim farmama životinje provode svoj cijeli život u skučenim, prljavim kavezima, stalno hodajući naprijed - nazad od stresa i dosade. Primjerice, u prosincu 1999. Washington-ski Ured za ekologiju globio je jednog uzgajivača kanadskih kuna zlatica sa 24.000 USD zbog zagađivanja jarka koji otječe u lokalnu rječicu.
Agencija za zaštitu okoliša također je uložila pritužbe protiv kompanija koje su uključene u proizvodnju i transport krzna, zbog ilegalnog gomilanja i odlaganja otpada od prerade krzna. Nepravilno rukovanje otpadom može dovesti do kontaminacije vode. Krznarska industrija je čak lobirala neke vlade da zadrži niske standarde kvalitete vode tako da se ne bi farme krzna prikazale kao najveći zagađivač.
Krznari tvrde da se trupla životinja oguljenih zbog njihovog krzna koriste za životinjsku hranu (iako se životinje na farmama krzna ubijaju tako da im se uštrca otrov), ali najčešće završe bačena na smetlište.
U Velikoj Britaniji je farma krzna bila optužena za povredu zakona o odlaganju otpada nakon što je lokalni stanovnik našao oguljeno truplo kune zlatice na smetlištu. Iako je rasipna, ova metoda odlaganja ne bi bila ilegalna u nekim državama.
Hrvatska ima veliki uzgoj činčila koje završavaju na krznenim kaputima. Chinchilla d.o.o. je u samo šest mjeseci napravila 10.5 tona leševa oderanih životinja. Tu se naravno postavlja pitanje odlaganja takvog otpada, kao i pitanje kemikalija koje se koriste za zaštitu i preradu krzna.
Hvatanje u zamke i 'životinjski otpad'u divljini
Otprilike 30 posto prodanog krzna u USA, dolazi od životinja ulovljenih u divljini. Tko na tren stane i brzo promisli o tome shvati da klopke nisu izbirljive: one ulove svaku životinju koja je dovoljno nesretna da upadne u nju. Svake godine, stotine tisuća pasa, mačaka, ptica i drugih životinja - uključujući ugrožene vrste 'slučajno' se osakate ili ubiju od klopki. Traperi zovu te životinje 'mrtvo smeće' zato što nemaju ekonomske vrijednosti, i većina ih se odbacuje kao odpad. One životinje koje prežive i potom su puštene, najčešće kasnije umru od dobivenih ozljeda.