Kako je čovjek silovao more

| More

Kataklizmičko istrebljenje morskog života počelo je kada je rani čovjek naučio ribariti primitivnim kukama načinjenim od životinjskih kostiju. Pustošenje se nastavilo u narednim tisućljećima, a danas su svjetski oceani sablasna ništavila koja jedva da podsjećaju na vremena kad je u njima bujao život.

Navedene misli nisu umotvorine nekakvih ekoloških ratnika već ozbiljne ocjene 19 vodećih ekologa koji su u četvrtak objavili znanstveni rad o masovnim ubojstvima u oceanima u časopisu Science.

Na temelju proučavanja fosila starih tisuće godina, bilješki u proteklih nekoliko stoljeća i suvremenih podataka, znanstvenici su izgradili sliku gubitaka od početka ljudskog iskorištavanja mora u potrazi za hranom od prije 100.000 godina. Otkrili su da su čak i djevičanska područja današnjice za koja se vjeruje da vrve životom tek sjene organskog bogatstva koje je postojalo u razdobljima prije kanua, galeona i ogromnih tankera.

Lanac smrtonosnih reakcija otpočeo je onog trenutka kada je čovjek počeo loviti na udicu. Ekolozi su odredili tri razdoblja istrebljivanja koja je potaknuo čovjek. Prvo razdoblje obilježava domorodačka uporaba čamaca za ribolov, drugo, kolonijalno širenje u 15. stoljeću, a treće globalizirano iskorištavanje industrijskog ribarstva koje je dostiglo vrhunac u drugoj polovini 20. stoljeća.

Kako bi saznali stanje oceana prije no što su ljudi počeli graditi primitivne brodove, ekolozi su proučili naslage stare i više od 125.000 godina, pa i arheološke podatke o priobalnim naseljima ljudi od prije 10.000 godina i povijesne dokaze o ribarenju i kolonijalnom širenju u posljednjih 6 stoljeća.

Jedan od primjera kolapsa ekosustava opisan je u priči o drevnoj vrsti golemih morskih algi u sjevernom Pacifiku koje su 20 milijuna godina postojale kao golema područja guste vegetacije mora u kojima buja divlji život. Njihovo je pustošenje počelo prije 2.500 godina kada su stanovnici pacifičkih potoka počeli loviti morske vidre, koje su se hranile morskim ježevima koji su pak pasli alge. Kako su domoroci značajno smanjili broj vidri, morski su se ježevi razmnožili i postali veći i sve više uništavali alge.

Slične su i žalosne priče o propasti kamenica i koraljnih grebenova te mnogih drugih morskih bića koja su danas ili na izmaku ili uopće više ne postoje.

Vezane teme

Koralj [ 26.79 Kb ]Koralj 2 [ 38.31 Kb ]

Također pogledajte

Akcije

Reakcije, zahtjevi i prijave

Facebook preporuke