Propisivanje trajne sterilizacije kao obaveznog načina kontrole razmnožavanja

| More

Error:

Trenutačno je u Europskome parlamentu prijedlog rezolucije o obaveznoj sterilizaciji pasa i mačaka s obzirom na to da u EU-u živi više od 100 milijuna pasa lutalica i dvostruko više mačaka. Novi Zakon o zaštiti životinja zabranjuje ubijanje pasa u skloništima te daje mogućnost propisivanja trajne sterilizacije i druge alate kako bi se smanjio pritisak na skloništa. Ako se te mjere neće provoditi u praksi, problem s napuštanjem životinja neće se riješiti.

Propisivanjem trajne sterilizacije do rasterećenja skloništa

Problem prepunjenih skloništa i napuštenih životinja već godinama je predmet burnih rasprava jedinica lokalnih i regionalnih samouprava koje moraju izdvajati velika financijska sredstva za gradnju i rad skloništa i zbrinjavanje životinja koje su napuštene zbog neodgovornih pojedinaca. Ljudi iz gradova i sela napuštaju pse po cestama i drugim mjestima, što dalje od kuće, kako se ne bi mogli vratiti natrag. U Hrvatskoj je situacija zabrinjavajuća, skloništa su puna, a i psi i mačke koji imaju skrbnike nekontrolirano se razmnožavaju.

Zakon o zaštiti životinja još je 2006. godine propisao skrbnicima pasa i mačaka obavezu da osiguraju kontrolu njihova razmnožavanja, a sada je samo omogućio lokalnim zajednicama da odrede način kontrole. Jedini pouzdan, učinkovit i human način je upravo trajna sterilizacija.

Upravo zato Ministarstvo poljoprivrede uvrstilo je u novi Zakon o zaštitu životinja, između ostalih, odredbu: ‘’Jedinice lokalne samouprave mogu propisati trajnu sterilizaciju kao obvezan način kontrole razmnožavanja.’’ (čl. 62.) Zakonska mogućnost da jedinice lokalne samouprave mogu propisati mjeru trajne sterilizacije kao obavezan način kontrole razmnožavanja (uz jasne izuzetke) važan je način da se rasterete skloništa i dugoročno smanje troškovi jedinica lokalnih samouprava, a ujedno smanji patnja neželjenih životinja koje završavaju utopljene, ugušene, bačene u šume da umru od gladi i vremenskih neprilika ili pod kotače automobila, uz mali broj njih za koje se može naći smještaj u skloništu.

Mjera trajne sterilizacije kao obavezan način kontrole razmnožavanja pasa i mačaka nije zamišljena kao represivna mjera, već kao sredstvo sprječavanja napuštanja neželjenog potomstva pasa i mačaka te povećanja odgovornosti skrbnika životinja. Trajna sterilizacija propisuje se kao kontrola razmnožavanja za one koji se ne žele baviti uzgojem i ne žele imati potomke svojih pasa. Između ostaloga, ta mjera omogućava komunalnom redaru da naloži obaveznu kastraciju u problematičnim slučajevima.

[[12102 v]]

Odluke o trajnoj sterilizaciji donijeti što prije

Općine i gradovi mogu donijeti odluku o obaveznoj trajnoj sterilizaciji neovisno o jedinicama regionalne samouprave, odnosno neovisno o radu koordinacijskih radnih skupina koje se osnivaju na razini županije. Neki su to već i učinili ili je propisivanje takvih odluka u tijeku. Što se prije donese takva odluka, to će konkretni rezultati u smanjenju broja napuštenih životinja i uštedi na financijskim izdacima biti prije vidljivi.

Propisivanjem trajne sterilizacije, kao obavezne mjere kontrole razmnožavanja, skrbnicima kućnih ljubimaca otežava se izbjegavanje odgovornosti za razmnožavanje životinje o kojoj skrbe s obzirom na to da i najodgovornijim skrbnicima životinja može pobjeći ili se izgubiti. Nažalost, češći su slučajevi napuštanja životinje. Ako nije kastrirana, velika je mogućnost da će se životinja nekontrolirano razmnožavati na ulici.

[[12103 v]]

Obaveza trajne sterilizacije ne odnosi se na registrirane uzgajivače

Odredba čl. 62. Zakona o mogućnosti propisivanja trajne sterilizacije ne odnosi se na životinje u uzgoju i životinje za koje postoje medicinski razlozi (starost, bolest), a pojedini građani, koji imaju opravdan razlog zbog kojega ne žele kastrirati životinju o kojoj skrbe, mogu uputiti dopis svojoj lokalnoj zajednici i tražiti izuzetak od te odluke, pri čemu lokalna zajednica bilježi te pojedinačne slučajeve kako bi se moglo provjeriti postupaju li ti građani odgovorno. Dakle, ova zakonska odredba samo propisuje način kontrole razmnožavanja i ne krši ničija prava jer ostavlja svima na izbor da se mogu baviti uzgojem sukladno Pravilniku o uvjetima kojima moraju udovoljavati uzgoji kućnih ljubimaca namijenjenih prodaji. Buniti se mogu samo oni koji žele raditi nelegalno, ne žele preuzeti odgovornost i sagledati ozbiljnost situacije.

Zakon o zaštiti životinja nalaže da se svi koji uzgajaju kućne ljubimce za prodaju moraju registrirati pri Ministarstvu poljoprivrede kao nadležnome tijelu kako bi bili legalni uzgajivači koji udovoljavaju propisanim uvjetima. Ta registracija uzgajivače automatski isključuje iz obaveze trajne sterilizacije jer je logično da ne mogu sterilizirati životinje ako se žele baviti uzgojem. Registracija je važna jedino kako bi se mogli kontrolirati uvjeti uzgoja, odnosno dobrobit životinja u uzgoju.

Budući da je problem ilegalnog uzgoja i tzv. štancera velik problem u Hrvatskoj, novim Zakonom o zaštiti životinja malo je izmijenjena odredba po kojoj je uzgajivač obavezan registrirati se pri Ministarstvu poljoprivrede. Prijašnji Zakon propisao je obavezu registracije za uzgajivače koji imaju tri ili više ženki za rasplod, dok se sadašnjim Zakonom svi uzgajivači, uključujući one koji imaju jednu ženku za rasplod, moraju registrirati pri Ministarstvu poljoprivrede. Jasno je da se svi uzgajivači trebaju registrirati pri Ministarstvu poljoprivrede kao nadležnome tijelu, neovisno jesu li članovi udruge Hrvatski kinološki savez ili neke druge kinološke udruge. Ministarstvo poljoprivrede, osim što vodi registar uzgajivača, propisuje i uvjete za uzgoj kućnih ljubimaca namijenjenih prodaji koje moraju slijediti svi uzgajivači.

Novim Zakonom propisuje se i da svi oglašeni psi moraju biti mikročipirani, a u sklopu oglasa mora biti i broj mikročipa majke. Svi koji ne zadovoljavaju propisane uvjete za uzgoj kućnih ljubimaca neće se baviti uzgojem, dok će se registrirani uzgajivači koji se ne drže propisa ili krše zakon konačno moći sankcionirati, budući da će njihovi podaci biti u sustavu. Svi uzgajivači koji rade transparentno i sukladno zakonskim propisima trebali bi podržati ovaj propis prema kojemu se svi moraju registrirati jer je to jedini način borbe protiv crnog tržišta. Novi Zakon o zaštiti životinja navedenom odredbom pogoduje odgovornim uzgajivačima koji nemaju što skrivati jer posluju sukladno zakonskim propisima.

Kastracija = najmanji i jednokratni trošak

Trošak kastracije najmanji je trošak za životinju s obzirom na to da trošak cijepljenja iznosi 150 kn x 15 godina, a tu su i troškovi hrane svaki dan (? kn x 365 dana x 15 godina), liječenja i svega ostalog. Kastracija se odradi jednom u životu u iznosu od nekoliko stotina kuna (ovisno o veličini životinje). Također, na taj način pomogne se toj životinji da ne pati, kao i drugim životinjama i cijeloj zajednici. Trošak kastracije definitivno je jeftiniji u odnosu na troškove koje ima osoba kada mora zbrinuti, cijepiti, kastrirati i udomiti osam štenaca ili mačića koji nastanu kada ženka psa ili mačke zatrudni.

Zašto trajna sterilizacija?

Trajna sterilizacija je medicinski postupak kojemu je rezultat onesposobljavanje čovjeka ili životinje za razmnožavanje. Pod trajnu sterilizaciju spadaju ovariohisteroktomija i ovariotomija ženki kao i kastracija mužjaka koji su najčešći načini sterilizacije, te vazektomija mužjaka i podvezivanje jajovoda (tubalno ligiranje) u ženki.

Mačke i psi već dugo nisu divlje životinje koje se mogu samostalno brinuti o nalaženju hrane i snalaziti se bez intervencije čovjeka. Njihov suživot s ljudima i, u mnogim stvarima, ovisnost o njima, povezan je i s nemogućnošću njihova nesmetanog razmnožavanja na način kako bi to samostalne činile u prirodi. One nemaju svijest o budućem potomstvu niti ga planiraju poput ljudi, već reagiraju u skladu s nagonom. Uz prepuna skloništa i ulice napuštenih pasa i mačaka, nužno je, a i to je odgovornost skrbnika kućnih ljubimaca prema Zakonu o zaštiti životinja, osigurati kontrolu razmnožavanja životinja pod njihovim nadzorom. To je ujedno manje zlo od ubijanja neželjenih prekobrojnih životinja, a ne šteti životinji i omogućava joj dulji i zdraviji život. Trajna sterilizacija je najučinkovitija mjera kontrole razmnožavanja kućnih ljubimaca koja se provodi u cijelome svijetu i veterinari ju uobičajeno preporučuju i provode. Postupak je rutinski, traje kratko, za vrijeme operacije životinja spava u narkozi, a već nekoliko sati nakon zahvata može sve obavljati kao i prije.

Veterinari preporučuju samo kiruršku sterilizaciju, dok kemijsku sterilizaciju ili odlaganje tjeranja ili pak sprečavanje začeća smatraju nedovoljno pouzdanom i čak opasnom za životinje. Naime, kemijska sterilizacija kod životinja može se primjenjivati isključivo kroz samo nekoliko ciklusa zaredom i zato je nepraktična i nepouzdana. Može se provoditi isključivo na ženkama, a pritom je neučinkovita ako se oralni kontraceptiv ne aplicira u točno određeno vrijeme spolnog ciklusa i s preciznim doziranjem, što se ne može provesti bez redovitog nadzora veterinara. Osim toga, postoji velik rizik za zdravlje životinje, odnosno pojavu infekcija maternice i vaginalnih infekcija, tumora, šećerne bolesti, problema s nadbubrežnom žlijezdom, jetrenih bolesti itd. Takve metode kontracepcije pokazale su se neprimjenjivima kod pasa i mačaka te zbog brojnih nuspojava kontracepcija nije preporučljiva kao način kontrole razmnožavanja. Valja istaknuti i da životinja koja nije kastrirana, a kojoj se uskraćuje parenje, čak i uz najodgovorniju brigu pati zbog nemogućnosti ostvarenja svojega nagona, što dugotrajno može dovesti i do fizičkih bolesti povezanih s reproduktivnim organima.

Za samu lokalnu zajednicu svejedno je zbrinjava li štence neodgovornih skrbnika ili onih odgovornih kojima se parenje životinje slučajno dogodilo – patnja životinja i izdvajanje znatnih financijskih sredstava iz proračuna isti su.

S obzirom na sve navedeno, smatramo važnim da se javnost educira o kastraciji kako bi se izbjegle tipične predrasude koje su posljedica neznanja i širenja dezinformacija.

[[12105 v]]

Pomoć životinjama i lokalnim zajednicama

Udruga Prijatelji životinja šalje gradovima i općinama informacije o novostima u Zakonu o zaštiti životinja i mjerama koje se mogu primijeniti za smanjenje broja napuštenih životinja, u suradnji s Ministarstvom poljoprivrede kako bi zajedničkim snagama poticali lokalne i regionalne samouprave na provedbu Zakona. Dopis koji se šalje sadrži jednake informacije kakve je objavila Uprava za veterinarstvo i sigurnost hrane Ministarstva poljoprivrede na svojim internetskim stranicama.

Ako ne donesu odluku o obaveznoj kastraciji, lokalne zajednice nemaju čvrsto i konkretno uporište u odluci po kojoj mogu postupati u cilju smanjenja broja napuštenih životinja. Također, teško će za dvije-tri godine, kada broj napuštenih životinja naraste, opravdati zašto nisu iskoristile ovaj odličan alat koji im je Zakon dao. Stoga propisivanje obavezne kastracije pomaže životinjama i lokalnim zajednicama.

Vezano uz to, valja spomenuti i da kada se u potpunosti provede kontrola jesu li svi psi mikročipirani, odbačeni neželjeni štenci ostaju i dalje na brizi lokalnoj zajednici neovisno jesu li od mikročipirane kuje, a to dobro znaju predstavnici lokalne zajednice te skloništa i udruga.

Stoga vjerujemo da će gradovi i općine prepoznati da im Zakon o zaštiti životinja pruža odlične alate za smanjenje broja napuštenih životinja kako one niti ne bi završile u skloništima i kako bi dugoročno uštedjele na sredstvima koje izdvajaju zbog nebrige i neodgovornosti te ih preusmjerile za gradnju dječjih vrtića i druge vrijedne i korisne projekte u svojoj sredini.

[[12104 v]]

Objavljeno: veljača 2018.

Error:

Web reference

Facebook preporuke

Preporučujemo AVALON web hosting